Žalbeno vijeće poništilo je presudu Pretresnog vijeća i vratilo na snagu tačku 1 optužnice kojom se Karadžić tereti za genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku
Peteročlano žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedanjem predsjednika suda Theodora Merona, objavilo je danas konačnu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću o optužbama za genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina početkom rata 1992. godine.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala poništilo je odluku Pretresnog vijeća kojom se Radovan Karadžić oslobađa optužbi za genocid u nekoliko općina u BiH.
Radovan Karadžić je 11. juna podnio zahtjev za izricanje oslobađajuće presude po svim tačkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika.
Žalbeno vijeće je odlučilo da će predmet vratiti Pretresnom vijeću kako bi se dalje nastavio postupak protiv Karadžića.
Na pretresu održanom 28. juna 2012. godine Pretresno vijeće je izreklo oslobađajuću presudu po tački 1 Optužnice u kojoj se navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s drugim članovima vođstva Srbije i bosanskih Srba, koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata iz općina u Bosni i Hercegovini u periodu od 31. marta 1992. do 31. decembra 1992. provođenjem kampanje progona, koja je uključivala ponašanje na osnovu kojeg se vidjela namjera da se počini genocid.
U tom pogledu, Vijeće je zaključilo da nema “dokaza, čak i ako bi bili u potpunosti prihvaćeni, koji bi mogli da podrže osudu za genocid u tim općinama prema članu 4(3) Statuta”.
Tužilaštvo je 25. septembra 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu, nakon čega je Žalbeno vijeće saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom 17. aprila 2013.
Pravilo 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda predviđa da će, po završetku izvođenja dokaza optužbe, pretresno vijeće usmenom odlukom, nakon što sasluša usmene argumente strana, donijeti oslobađajuću presudu po bilo kojoj od tačaka optužnice ukoliko nema dokaza koji mogu biti osnova za osudu.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba (VRS), tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
KOMENTARI