Poslovanje u Kini za mnoge kompanije postaje teže iz dana u dan. Međutim, zapadne banke i upravitelji imovinom više su nego spremni da povećaju svoje opklade na drugu najveću svjetsku ekonomiju, uvjereni da su prilike i dalje previše dobre da bi ih propustili.
Velike banke posljednjih sedmica potpisale su ugovore o proširenju svog utjecaja u Kini ili na neki drugi način pokušavaju da preuzmu veću kontrolu nad svojim poslovanjem tamo, nakon što su godinama bile prisiljene da uđu na tržište putem zajedničkih ulaganja.
Krajem prošlog mjeseca HSBC (HBCYF) je dobio odobrenje od kineskih regulatora da preuzme potpunu kontrolu nad svojim zajedničkim ulaganjem u životno osiguranje, koje je stvoreno 2009. u ravnopravnom partnerstvu s kineskom kompanijom, prema pravilima koja su poništena 2020. godine. Banka je saopštila da je potez naglasio njihovu “predanost širenju poslovanja u Kini”.
Britanski bankarski gigant također traži veći udio u HSBC Qianhai, njegovom zajedničkom ulaganju u vrijednosne papire u Kini, navodi Reuters, koji se poziva na anonimni izvor. HSBC je odbio da komentariše za CNN Business.
HSBC (HBCYF) nije jedini. Državni časopis China Securities Journal izvijestio je da Deutsche Bank (DB) želi pokrenuti vlastito zajedničko ulaganje za upravljanje bogatstvom u zemlji. Njemačka banka je odbila da komentariše.
“Veličina kineskog tržišta dionica i obveznica je neodoljiva za velike svjetske finansijske institucije, pogotovo jer im Peking konačno dozvoljava da upravljaju zajedničkim fondovima u potpunom vlasništvu”, rekao je Alex Capri, istraživač u Fondaciji Hinrich.
Kina je drugo najveće svjetsko tržište dionica i obveznica, ali to je uglavnom neiskorišteno od stranih investitora: međunarodni holding čini oko 5 posto tržišta dionica od 14 biliona dolara i manje od 4 posto od 17 biliona dolara na onshore tržištu obveznica, prema podacima berze i centralne banke.
To se počelo mijenjati prošle godine, nakon što je BlackRock (BLK), najveći svjetski menadžer imovine, u junu postao prva globalna firma koja je dobila odobrenje za poslovanje kineskih zajedničkih fondova u potpunom vlasništvu. Dva mjeseca kasnije BlackRock je pokrenuo svoj prvi zajednički fond u zemlji i brzo prikupio milijardu dolara od više od 111.000 investitora.
Zatim je u augustu JP Morgan (JPM) postala prva američka banka koja je stekla puno vlasništvo nad svojom jedinicom vrijednosnih papira. Izvršni direktor Jamie Dimon rekao je tada da Kina predstavlja “jednu od najvećih prilika na svijetu” za kompaniju.
U oktobru je Goldman Sachs (GS) dobio zeleno svjetlo da u potpunosti preuzme svoj posao s vrijednosnim papirima. I Morgan Stanley (MSPRE) je slijedio taj primjer vlastitom pobjedom u decembru, kada je njegov kineski partner rekao da američka banka planira povećati svoj udio u brokerskom poduhvatu na 94 posto.
Ranije ove sedmice, kinesko regulatorno tijelo za vrijednosne papire saopštilo je da je prihvatilo zahtjev BNP Paribas (BNPQF) za osnivanje firme za vrijednosne papire, čime je kompanija korak bliže proširenju svog prisustva u zemlji.
“Kina predstavlja značajnu priliku za rast za globalne kompanije za finansijske usluge. Razvijena tržišta, kao što su Sjedinjene Američke Države i Evropa, su veoma konkurentna i zrela, što je dovelo do kompresije naknada i smanjenih mogućnosti”, rekao je Brendan Ahern, glavni investicijski direktor KraneSharesa, kompanije za upravljanje imovinom, koja je fokusirana na kineske dionice i obveznice.
Značajni prodori za ove banke dolaze otprilike dvije decenije nakon što je Kina pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i obećala da će otvoriti svoj finansijski sektor.
Iako je napredak bio spor neko vrijeme, zemlja je 2019. objavila da će u potpunosti ukloniti ograničenja stranog vlasništva za finansijske kompanije sljedeće godine, nedugo nakon što su kineski predsjednik Xi Jinping i bivši američki predsjednik Donald Trump dogovorili ponovno pokretanje trgovinskih pregovora.
Entuzijazam globalnih banaka i upravitelja imovinom također dolazi s rizicima, budući da raste neizvjesnost vezana za kinesku političku i regulatornu klimu, kao i rastuće tenzije Pekinga s drugim zemljama.
KOMENTARI