Lagumdžija smatra da Bošnjaci na prostoru Posavine, Banje Luke, općenito RS-a, nisu isti kao Bošnjaci u Sarajevu ili Tuzli
• Okončan je rok za prijavu kandidatskih lista za predstojeće lokalne izbore. Kakvi su planovi SBiH u Banjoj Luci i u regiji ove izborne jedinice?
– Stranka za BiH u Banjoj Luci i ovoj izbornoj jedinici ima kontinuitet i profilirali smo se u ozbiljnu i pragmatičnu stranku koja je u okolnostima političkog djelovanja u Republici Srpskoj ostvarivala realno moguće ciljeve. Pritom mislim da smo bili suočeni s mnoštvom otvorenih pitanja, činjenicom da je ogroman broj građana protjeran, da je realizacija aneksa VII Mirovnog sporazuma, dakle, povratak, bila izuzetno loša, jer nisu stvorene osnovne pretpostavke koje bi garantovale dostupnost punih ljudskih prava, pravo na rad, pravo na sigurnost onih koji su se željeli vratiti. Zbog svega toga, mi imamo stanje koje ne možemo smatrati zadovoljavajućim i koje dovodi i Stranku za BiH i sve probosanski orijentirane stranke u jednu delikatnu situaciju, čak bih rekao poraznu.
Ovakvu konstataciju, prije svega, iznosim iz ugla participacije građana, pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda, i njihovih mogućnosti, odnosno nemogućnosti da u demokratskim procedurama ostvare svoja osnovna ljudska prava. Zadnjih šest do osam godina više nemamo predstavnike iz Banje Luke u Narodnoj skupštini RS-a i Gradu, a ni druge probosanske i hrvatske stranke nemaju svoje predstavnike u Skupštini grada Banje Luke, koji slovi za najveći politički, administrativni i privredni centar i koji preferira da bude glavni grad RS-a. To samo po sebi otvara pitanje kako u gradu koji preferira za taj status isključivo odlučuju i upravljaju građani samo jednog – srpskog naroda?
• U cilju prevazilaženja problema u vezi sa učešćem u vlasti u Banjoj Luci, SBiH je pozvala probosanske i hrvatske partije na zajednički nastup na lokalnim izborima. Kako je primljena?
– Mi smo već dva izborna ciklusa inicijatori okupljanja tog političkog bloka. Kao najjača politička stranka iz probosanskog bloka na ovim prostorima, smatrali smo da imamo razlog više da iniciramo formiranje jedne veće koalicije kako bismo obezbijedili nekolicinu odbornika u gradskoj skupštini i osigurali da predstavnici hrvatskog i bošnjačkog naroda aktivno učestvuju u vlasti. SBiH je prije šest mjeseci pokrenula inicijativu o koalicionom okupljanju, donijela odluku na Predsjedništvu, Glavni odbor je u Doboju donio odluku o koalicionom djelovanju na cijelom prostoru RS-a, da se obezbijedi participacija u vlasti i tako otkloni ova diskriminacija. Postojeći izborni kapaciteti u Banjoj Luci ne omogućavaju nijednoj probosanskoj stanci da samostalno ostvari rezultat i participira u radu gradske skupštine. To je realnost, bez obzira koliko neko pokušavao da nametne samostalnost svog političkog djelovanja. Ti interesi moraju ići u drugi plan. Ono što dodatno otežava situaciju u Banjo Luci i ovoj izbornoj jedinici je porast birača kojih u svakom izbornom ciklusu ima deset posto više. U kapacitetu koji je limitiran i uz činjenicu da povratak nije onakav kakav se očekivao, pozicija probosanskih stranaka je sve teža i neizvjesnija. Zato smo i očekivali da će sve probosanske stranke kojima su Banje Luke, ustavnih amandmana i konstitutivnosti puna usta, prihvatiti ovo rješenje. Međutim, desilo se u zadnji trenutak, pred podnošenje prijava o koaliranju, da nas je SDPBiH obavijestio da u RS-u ide samostalno. Moram reći da je to totalno razočarenje za mene kao Banjalučanina, privrednika, političara i rekao bih neshvatanje koje je među građanima izazvalo nezadovoljstvo i rezignaciju. Građani se osjećaju politički prodanim na prostoru i RS-a i Banje Luke. To je izuzetno loša poruka svima nam upućena od SDP-a BiH i SBB-a, koji su se izdvojili iz koalicije koju čine SBiH, SDA i HSS – NHI. Ono što želim reći i što je vrlo bitno za dalji razvoj demokracije je da imamo koaliciju okrenutu kako bošnjačkom tako i hrvatskom glasačkom tijelu. Možda je još bolji primjer Doboj, gdje su uz nas i HSS – NHI i Nova socijalistička partija. I mislim da je budućnost ovih prostora upravo u takvim koalicijama i savezima u kojima će sve manje nacionalno biti u prvom planu, a sve više ona suštinska, egzistencijalna pitanja od interesa za sve građane. Oni koji to ne shvataju ,u političkom su sljepilu koje građane sve više gura u siromaštvo i njima treba pripisati odgovornost za odluke koje su donijeli.
• Koliko je potencijalno biračko tijelo na koje možete računati u Banjoj Luci, ali i dijaspori, zbog složenog procesa registracije pred svake izbore?
– Banja Luke je danas, dakle, najveća izborna jedinica u BiH, što podrazumijeva i značajan broj glasova koji se moraju obezbijediti za jedno odborničko mjesto. Kada bi svi registrirani birači izašli – treba 6.200 glasova za jedno odborničko mjesto. Ali, kako računamo da je izlaznost nešto preko 50 posto, potrebno je oko 3.500 glasova, tako da bi ova koalicija mogla osigurati dva do tri mjesta. Time bi i Bošnjacima i Hvratima bilo omogućeno da postavljaju pitanja i traže odgovore, jer je Banja Luka od jednog razvijenog grada dospjela u položaj desetkovane privrede i 35.000 izgubljenih radnih mjesta u proizvodnji. Bez obzira i na Ustav RS-a i na zakone, građani Bošnjaci i Hrvati u Banjoj Luci su diskriminirani jer im je onemogućeno participiranje u javnoj upravi, u lokalnim i entitetskim institucijama, obrazovanju. To su notorne činjenice. Kada govorimo o dijaspori, kada bi se sada organizirali na način na koji su to činili nakon rata, kada smo imali četvrtinu od ukupnog broja poslanika u NSRS-u, šest do osam odbornika u Banjoj Luci, situacija bi bila znatno drugačija. Ali, Izborni zakon BiH, koji zahtijeva registriranje pred svake izbore, dovodi do toga da je broj onih koji glasaju putem pošte sve manji i manji. A mi smo u ekonomskom smislu i u RS-u i u BiH na površini upravo zahvaljujući sredstvima koja dolaze od te dijaspore.
Oslobođenje.ba
KOMENTARI