instant fap
NaslovnicaNaše priče

Ljubav prema cvijeću spojio sa biznisom

Ljubav prema cvijeću spojio sa biznisom

Admir Alibašić iz sanskog sela Podlug jedan je od najvećih proizvođača ukrasnog cvijeća na prostorima Unsko-sanskog kantona, a tim poslom bavi se već pune dvije decenije.

Raznovrsno ukrasno cvijeće uzgaja u plastenicima, na površini od oko 800 kvadratnih metara, a svoje proizvode plasira na pijacama u Sanskom Mostu, Ključu i Bosanskom Petrovcu. Ovaj Banjalučanin porijeklom, godine izbjeglištva proveo je u Njemačkoj, a nakon okončanja rata odlučio se nastaniti u pomenutom sanskom selu, gdje je kupio kuću.

Kaže kako je dugo vremena bio u nedoumici čime se baviti, te se nakon nekoliko neuspješnih pokušaja pokretanja nekih poslovnih djelatnosti odlučio baviti proizvodnjom cvijeća.

“Supruga i ja smo oduvijek gajili ljubav prema cvijeću, uvijek smo imali i održavali vrt, pa smo odlučili baviti se poslom koji volimo. Uložili smo novac u kupovinu plastenika i počeli uzgoj ukrasnog cvijeća. U početku nije bilo lako, ali se vremenom isplatilo”, priča nam Alibašić.

Kaže kako se posao razvijao iz godine u godinu, tako da je s vremenom širio proizvodnju i danas zapošljava nekoliko stalnih i sezonskih radnika. I pored teške ekonomske situacije u društvu, kako primjećuje, građani ne štede novac kada je u pitanju kupovina cvijeća. Ističe kako ova vrsta proizvodnje zahtijeva cjelodnevni angažman, trud i ljubav, a posla posebno ima kad je sezona. U svojim plastenicima uzgaja preko 30 vrsta ukrasnog cvijeća, a veliki broj proizvoda uspijeva prodati već na kućnom pragu. “Imamo dva profesionalna plastenika i jedan staklenik za rasad. Staklenike grijemo na plin, a proizvodimo različito kućno i parkovsko cvijeće. Uzgajamo maćuhice, tratinčice, potočnice, begonije, zumbule, zvončiće i drugo cvijeće”, kaže Alibašić.

Dodaje kako sjeme za svoje biljke nabavlja iz Holandije, te ga potom rasađuje i uzgaja u plastenicima. Ovaj vrijedni proizvođač ističe kako je podrška države ovoj vrsti proizvodnje simbolična te da se od poljoprivrede ipak može dobro živjeti. – pišu nezavisne.

KOMENTARI