instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

Mačke obilaze mezar dobrog hafiza Spahića: Njima je Bog dao moć da vide ono što mi ne možemo vidjeti

Mačke obilaze mezar dobrog hafiza Spahića: Njima je Bog dao moć da vide ono što mi ne možemo vidjeti

Posljednji ispraćaj i dženaza-namaz hafizu Ismetu ef. Spahiću održani su u ponedjeljak, 11. novembra, haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, gdje je potom obavljen i ukop bivšeg zamjenika reisul-uleme, dugogodišnjeg profesora Gazi Husrev-begove medrese i hatiba Gazi Husrev-begove džamije.

Proteklih dana na društvenim mrežama su se pojavile fotografije kako mezar dobrog hafiza Ismeta ef. Spahića obilaze mačke.

„Rahmet neka ti je duši veliki hafize. Mačkama je Bog dao moć da vide ono što mi ne možemo vidjeti. One čak vide i džine. Rijetko ćete ih vidjeti u grebljima zbog straha jer vide i osjete patnju ljudi u mezarima nakon njihove smrti. Samo pola sata nakon dženaze i ukopa hadži hafiza Ismeta ef. Spahića, pet mački je bilo oko hafizovog kabura. Ovaj dunjaluk napustio je naš najveći islamski učenjak 20. i 21. stoljeća hadži hafiz Ismet ef. Spahić na čiji su mezar i mačke došle, a one znaju i zašto. Rahmet neka ti je duši veliki hafize“, objavljeno je na Facebook profilu tekije u Vukeljićima.

Podsjetimo, selo Vukeljići, udaljeno oko 13 kilometara od Fojnice, jedno je od najpoznatijih sufijskih mjesta u Bosni i Hercegovini. Tekiju u Vukeljićima je u 18. stoljeću dao izgraditi šejh Husein-baba Zukić. I danas jednako okuplja derviše iz cijelog svijeta, željnih mistike i duhovnosti. Štaviše, Vukeljići su jedno od tri najpoznatija muslimanska dovišta u Bosni i Hercegovini.



Osim tekije, veliku ulogu u historiji ovog sela igra i medresa, koja je danas pretvorena u muzej u kojem se mogu pronaći važni podaci o porculanu iz Anadolije, umjetnosti obrade metala, kaligrafiji, o etnologiji. O dervišima, njihovom životu, muzici, simbolima. Sada je ovo selo bogatije i za još jedan muzej i sahat-kulu, koje je dao izgraditi bh. novinar Salem Šehović, kako bi generacijama koje dolaze ostavio neizbrisiv pečat svog postojanja, te sačuvao bh. tradiciju od zaborava. Odrastao je u šejhovskoj, a potom i u derviškoj porodici.

Osim tekije, veliku ulogu u historiji ovog sela igra i medresa, koja je danas pretvorena u muzej u kojem se mogu pronaći važni podaci o porculanu iz Anadolije, umjetnosti obrade metala, kaligrafiji, o etnologiji. O dervišima, njihovom životu, muzici, simbolima. Sada je ovo selo bogatije i za još jedan muzej i sahat-kulu, koje je dao izgraditi bh. novinar Salem Šehović, kako bi generacijama koje dolaze ostavio neizbrisiv pečat svog postojanja, te sačuvao bh. tradiciju od zaborava. Odrastao je u šejhovskoj, a potom i u derviškoj porodici.

Njegov čukundjed, spomenuti Husein-baba Zukić, pamti se kao prvi graditelj tekije u selu. Odrastao je u porodici s još osmero braće i sestara. Kada je imao samo šest godina, preminuo mu je otac Edhem, pa je brigu o brojnoj porodici preuzela majka Fatima.

Derviš Salem poznat je u našoj javnosti i po čestim susretima sa dobrim bosanskim franjemvcima, a svakog ramazana na iftaru ugosti i fra Mirka Majdandžića.

KOMENTARI