Njemački kancelar Olaf Scholz želi resetovati odnose s Moskvom i planira sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom kasnije ovog mjeseca, što je izazvalo strah kod lidera pojedinih evropskih zemalja, piše Voice of America.
Visoki njemački dužnosnici već su se trebali sastati s ruskim kolegama u januaru u pokušaju ublažavanja geopolitičkih napetosti usred sve veće uzbune da Kremlj planira daljnji vojni upad u Ukrajinu.
Prema izvještaju njemačkog lista Bild u ponedjeljak, savjetnik za vanjsku politiku Jens Plotner razgovarao je s Kremljem o sastanku njemačkog premijera i Putina više od dvije sedmice. List tvrdi da Scholz traži “novi početak” u odnosima s Moskvom i želi se usredotočiti na energetsku politiku i Ukrajinu.
Visoki američki i ruski dužnosnici sastat će se u Ženevi na razgovorima zakazanim za 9. i 10. januar kako bi razgovarali o jačanju ruske vojske na granici s Ukrajinom, gdje je rasporedila oko 100.000 vojnika, prema zapadnim i ukrajinskim obavještajnim dužnosnicima.
Zapadni lideri i dužnosnici već su odbacili početne ruske zahtjeve, uključujući zaustavljanje daljnjeg proširenja NATO-a i povlačenje bilo kakve vojne prisutnosti NATO-a u bivšim sovjetskim satelitskim državama srednje Evrope.
Postoji nelagoda među manjim evropskim državama koje strahuju da bi veće zapadne sile mogle pokušati sklopiti dogovor s Moskvom bez njihove volje.
Finski predsjednik Sauli Niinisto zahtijeva da se sve evropske nacije, formalne članice zapadnog saveza ili ne, uključe u sigurnosne pregovore između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a.
Niinisto je ponovio pravo svoje zemlje da se pridruži NATO-u ako želi, odbacivši ruski zahtjev da NATO ne prima nove članice.
“Manevarski prostor i sloboda izbora Finske također uključuju mogućnost vojnog usklađivanja i prijave za članstvo u NATO-u, ako mi sami tako odlučimo“, rekao je Niinisto.
Rekao je da su ruski ultimatumi “u sukobu s evropskim sigurnosnim poretkom” i da želi značajnu ulogu Evropske unije u svim pregovorima kako bi pomogla u izražavanju sigurnosnih potreba i stavova manjih nacija.
“U ovoj situaciji Evropa ne može samo slušati”, rekao je Niinistö.
“Suverenitet nekoliko država članica također Švedske i Finske doveden je u pitanje izvan unije. Time je EU uključena strana. EU se ne smije složiti samo s ulogom tehničkog koordinatora sankcija”, dodao je.
Scholzovo novogodišnje obraćanje Nijemcima bilo je blaže, a upozoravajući na kažnjavajući odgovor Zapada na svaku daljnju rusku agresiju na Ukrajinu, naglasio je važnost “konstruktivnog dijaloga” s Rusijom.
Njemački kancelar bio je pod pritiskom saveznika i članova njegove koalicijske vlade, uključujući ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, čelnicu Zelene stranke u zemlji, da uskrati bilo kakvo službeno odobrenje za transport ruskog prirodnog plina kroz upravo završen Sjeverni tok 2, podmorski plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku.
Zemlje srednje i istočne Evrope kritikovale su bivšu kancelarku Angelu Merkel zbog njene podrške projektu Sjeverni tok 2. Kažu da plinovod riskira produbljivanje evropske ovisnosti o ruskom plinu. Poljski premijer je prošlog mjeseca javno pozvao Scholza da se usprotivi pokretanju Sjevernog toka 2, upozoravajući da bi Rusija plinovod mogla koristiti kao prisilno ekonomsko oružje.
Američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti vlade srednje Evrope da će njihova stajališta biti u potpunosti uzeta u obzir. Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je u ponedjeljak s grupom saveznika iz NATO-a prema Nedu Priceu, glasnogovorniku State Departmenta. Sudionici poziva bili su ministri vanjskih poslova Poljske, Bugarske i Mađarske.
“Sekretar i ministri vanjskih poslova razgovarali su o destabilizirajućem vojnom nagomilavanju Rusije duž ukrajinske granice; potrebi za ujedinjenim, spremnim i odlučnim stajalištem NATO-a za kolektivnu odbranu saveznika i transatlantskoj saradnji po pitanjima od zajedničkog interesa. Tajnik je istaknuo predanost SAD-a nastavku bliskih konsultacija i koordinacije sa svim našim transatlantskim saveznicima i partnerima dok radimo na deeskalaciji kroz odvraćanje, obranu i dijalog”, rekao je Price.
KOMENTARI