Međunarodne finansijske institucije i Evropska unija u naredne tri godine spremne su zajedno osigurati milijardu eura direktne podrške za provođenje neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini te 500 miliona eura za infrastrukturne projekte, izjavio je u petak šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark.
On je kazao da je imao “odličan sastanak” s predsjednicima vlada bh. entiteta Republika Srpska i Federacije Bosne i Hercegovine, Željkom Cvijanović i Fadilom Novalićem, te predsjedavajućim Vijeća ministra Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem.
“Predstavili su akcione planove za Reformsku agendu predstavnicima EU-a i kolegama iz međunarodnih finansijskih institucija, odnosno Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske banke za obnovu i razvoj, Međunarode finansijske korporacije i Ambasade SAD”-a u Bosni i Hercegovini”, rekao je Wigemark novinarima u Sarajevu.
Uskoro aplikacija za članstvo u EU
Šef Delegacije EU-a je napomenuo da u sredstva koja su obećale finansijske institucije i EU ne ubraja investicije iz privatnih izvora, nakon što se reforme konačno počnu provoditi u Bosni i Hercegovini, ističući istovremeno da će to biti i prilika za stvaranje novih radnih mjesta.
“Vidimo da Vijeće ministara, RS i Federacija napreduju jačanjem ekonomije i po prvi put približavaju se EU, a jedan od najznačajnijih kriterija za predaju kredibilne aplikacije za članstvo je napredak u provođenju Reformske agende”, kazao je Wigemark.
On je dodao da je Bosna i Hercegovina napokon počela sustizati susjedne zemlje regije u procesu evropskih integracija, izražavajući uvjerenje da će to biti istaknuto u ovogodišnjem Izvještaju o napretku za Bosnu i Hercegovinu.
“Ostalo je da se uradi još mnogo posla, posebno u oblasti vladavine zakona, dok je u smislu socio-ekonomskih reformi Reformska agenda postavila istinske smjernice. Govorimo o poboljšanjima u poslovnom okruženju i stvaranju modernog tržišta rada, koji će dovesti do stvaranja novih radnih mjesta u zemlji koja ima veoma visok stepen nezaposlenosti, posebno omladine.”
Wigemark je napomenuo i da EU nema namjeru centralizirati Bosnu i Hercegovinu i mijenjati njen Ustav.
“Poštujemo nadležnosti svih institucija vlasti i apeliramo na političare da rade zajedno za zajedničko dobro. Mislim da su na pravom putu. Približavanjem evropskim standardima, ekonomija i dobro upravljanje su u interesu svima i tada su svi na dobitku”, kaže Wigemark.
Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić kazao je kako Bosna i Hercegovina namjerava vrlo brzo, u narednih nekoliko mjeseci, podnijeti aplikaciju za članstvo u EU, s kredibilnim izvještajem o provedbi Reformske agende, koja je postavljena kao ključni uslov zaključka Vijeća za vanjske poslove EU-a.
“Sasvim smo sigurni da ćemo do kraja godine moći vrlo opravdano kazati da je veliki dio reformske agende pretočen u regulatorni okvir, zakone, i da je počela njihova provedba u praksi. Ta provedba, ako pogledamo ekonomske parametre, već daje prve očekivane rezultate, koji govore o ekonomskom oporavku Bosne i Hercegovine. To je ključni zaključak ovog sastanka”, istakao je Zvizdić.
U februaru sredstva MMF-a?
“Očekujem da ćemo do kraja godine moći da napravimo pravi izvještaj, nakon još jedne analize koju ćemo imati. Izvještaj o tome šta je, zapravo, naš potencijal i koliko smo sposobni da ono što smo preuzeli i sebi zadali kao zadatak zaista i realizujemo”, rekla je Željka Cvijanović.
Govoreći o tome da li će Bosna i Hercegovina do Nove godine moći zaključiti pregovore o novom aranžmanu s MMF-om, federalni premijer je kazao da se do kraja godine moraju završiti prethodne mjere, a januar iskoristiti za tehničke pregovore.
“Januar bi iskoristili za tehničke pregovore i na početku februara bi to bilo izneseno u MMF-u u Washingtonu. Polovinom februara bi mogla biti operativna sredstva MMF-a”, istakao je Novalić.
KOMENTARI