Iz godine u godinu sve je bolja i turistička ponuda na predivnim bosanskohercegovačkim jezerima. Naravno, ukoliko smatrate da vam treba poticaj da obiđete predivne prirodne dragulje naše zemlje.
Prirodna jezera u BiH zahvataju 65,1 kvadratni kilometar površine, od čega na Buško jezero otpada 56,7. Ako se ova površina uporedi sa ukupnom površinom nađe države, onda prirodna jezera zahvataju svega 0,11 posto.
Spisak bh. jezera je zaista dug, i zaista bismo voljeli o svakom ponešto napisati i svakoj priči se diviti, no to jednostavno nije moguće. Izabrali smo nekoliko modrozelenih ljepotica.
Boračko jezero
Boračko jezero, smješteno na planini Prenj, na putu iz Konjica prema Glavatičevu, jedno je od najvećih jezera u Bosni i Hercegovini.Dužina jezera je oko 786, širina oko 402, a najdublje je u jugoistočnom užem dijelu sa oko 17 metara.
Boračko jezero se smjestilo između planina Prenj, Visočica i Bjelašnica. Omiljeno je izletište i odmaralište domaćih i stranih turista. Boračko jezero je prirodno planinsko jezero, prijatno za kupanje, odmor i rekreaciju. Raj za lovce i ribolovce. Jezero je poznato po dobroj pastrvi i racima.
Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije. Jezero ima eliptičan oblik. Voda je najtoplija u avgustu (oko 25 stepeni), a najhladnija u februaru (0 stepeni).
U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara.
Blidinjsko jezero
Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u BiH. Smješteno je na 1185 metara nadmorske visine. Jezero je dugačko oko 2,5 kilometara, široko oko 2,1, a maksimalna dubina jezera, tek na pojedinim mjestima, je oko tri metra metra. Jezero je jako plitko, prosječna dubina mu je oko pola metra. Prilaz mu je preko Jablanice, ili preko Posušja.
Jezero se prvenstveno napaja vodom topljenjem snijega sa okolnih planina, Vrana i Čvrsnice. Ljeti velik dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. U njemu se nalaze brojne porodice klijena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke.
Uz jezero se proteže Dugo polje, koje danas služi za ispašu, a manjim dijelom za obrađivanje, premda je u prošlosti bilo obrnuto. Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta uz dosta izvora čiste, pitke vode. To područje je poznato kao i jedno od najbrojnijih staništa endemskog bora munike.
Najpoznatije znamenitosti parka uz jezero, između ostalog su i bogata arheološka nalazišta, a posebno se izdvaja nekropola sa 150 stećaka u Dugom polju koja je u januaru 2004. godine dobila status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Inače, park prirode Blidinje obuhvaća područije planinske masive Čvrsnice, Čabulje i Vrana, a obuhvaća područje grada Mostara te općina Posušje, Tomislavgrada, Prozor-Rame i Jablanice.
Ramsko jezero
Ramsko jezero je umjetno jezero napravljeno 1968.godine. Njegova maksimalna dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 hektara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.
Jezero okružuje planinski vijenac Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Ovdje se nalazi početak Jadranskog sliva, voda je veoma čista i bistra. Glavni dotok je rijeka Rama, koja izvire iz dva jaka vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je ljetno vrelo i stalno pristuno, a desno odnosno zimsko vrelo nalazi se uzvodno. Zimsko nastaje otapanjem snijega i leda.
U istraživanjima ramske vodene akumulacije od salmonidnih vrsta nađene su potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka i jezerska zlatovčica. Od ciprinidnih riba u ovom ekosistemu su nađeni bijeli klijen, strugač i babuška. Pored ovih, u sastavu naselja riba je prisutan i smuđ iz porodice Percidae što je prvi nalaz ove vrste u neretvanskom slivnom području uopće.
Prokoško jezero
Gorsko oko, glacijalnog, ledničkog porijekla, smješteno je u njedrima planine Vranice, negdje na 1.600 metara iznad mora. Od Fojnice je udaljeno 22 kilometra.
Okruženo vrhovima, nerijetko i dvijehiljademetarskim, s ljudima se bori decenijama, ali pobjeđuje. Oni koji su tu svake godine kažu da je nivo vode u jezeru najveći u proteklih mnogo godina.
Jezero se odlikuje endemskom vrstom triton, prirodna rijetkost iz reda repatih vodozemaca na listi zaštićenih vrsta od 1954. godine. Endem je 1891. godine pronašao ornitolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Othmar Reiser, a opisao Franz Werner 1902. godine. Razlikuje se od tipične vrste po proporcionalno većoj glavi. Doseže dužinu do 12 cm, hrani se vodenim insektima i vodenim puževima. Osim toga, jezero je poribljeno kalifornijskom pastrmkom.
Jezero se puni vodom iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora lociranih u podnožju Debelog brda, topljenjem snijega sa okolnih padina i atmosferskim talozima. Vodu gubi otokom veličine manje rijeke, procjeđivanjem i isparavanjem.
Jablaničko jezero
Jablaničko jezero je nastalo 1953. godine, izgradnjom lučne brane na Neretvi, pet kilometara uzvodno od Jablanice. Hidrocentrala je puštena u probni rad 29. novembra 1954. godine u 11, 58 sati. Jezerom je potopljeno mjesto Ostrožac koje je 1939. godine imalo hiljadu i sto stanovnika. Padom nivoa jezera ponekad se mogla vidjeti i munara ostrožačke džamije.
Maksimalna dužina mu je oko 30 kilometara. Površina jezera je 1440 hektara, a najveća dubina je 80 metara.
U Jablaničkom jezeru je ustanovljeno prisustvo sedam ribljih vrsta iz dvije porodice. Porodica Salmonidae predstavljena je dvjema autohtonim vrstama i to: potočnom pastrmkom i glavaticom. Porodica Cyprinidae je zastupljena većim brojem vrsta: strugač, bijeli klijen, šaran i babuška (Carassius auratus.
U Jablaničkom jezeru je u sezoni zime 1990. godine konstatirano i prisustvo pijurice.
Buško jezero
Buško jezero, smješteno na tromeđi Bosne, Hercegovine i Dalmacijeveliki je razvojni potencijal naše zemlje.
Buško blato ili Buško jezero je akumulacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje. Nalazi se na 716 metara nadmorske visine, a samo jezero ima površinu od 55,8 kilometara kvadratnih skoro kao Republika San Marino, a dubine je do 17 metara.
Ukupna zapremina jezera je 782 miliona metara kubnih. Trećina površine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, a dvije trećine u općini Livno.
Njegov prirodni smještaj i klimatski uvjeti razlog su i velikom turističkom potencijalu Buškog jezera.
Radiosarajevo
KOMENTARI