Mir je nešto što se postepeno gradi i što se nastoji očuvati. Otkad postoji država, postoje i sukobi, ali isto tako i pojedinci koji rade na pomirenju i izgradnji mira. Još u staroj Grčkoj postojali su poslanici koji su prije nego što izbije sukob imali misiju da učine sve da do toga ne dođe. Danas mnoge svjetske organizacije, poput Ujedinjenih nacija, kao jedan od ciljeva imaju izgradnju mira. I dok ovakve ogranizacije rade na globalnom nivou, postoje i mnoge koje na lokalnom i regionalnom nivou rješavaju probleme pojedinaca i grade mir.
Piše: Andrea Aleksić
Organizacija Centar za izgradnju mira iz Sanskog mosta nastala je 2004. godine sa ciljem izgradnje mira među narodima u Bosni i Hercegovini, ali i na drugim mjestima gdje je mir potreban. Organizaciju su osnovali Vahidin Omanović, današnji izvršni direktor i Mevludin Rahmanović, programski direktor. Regionalni koordinatori sa sjedištem organizacije sarađuju još iz Istočnog Sarajeva, Sokoca, Travnika i Sarajeva.
Uz moto Naš put je mir, Centar za izgradnju mira napravio je veliki iskorak kada je u pitanju organizacija ovakvog karaktera, pogotovo kada jedna takva organizacija djeluje u manjoj lokalnoj zajednici. Ono po čemu su prepoznatljivi su Mirovni kampovi koji se održavaju već 13 godina, Internacionalna sedmica mira, u sklopu koje proglašavaju mirovne ambasadore, Iftar zajedništva, April – Mjesec prevencije genocida, Mirovna farma – Bašta mogućnosti, Međureligijski hor – Harmonija, Neformalno međureligijsko vijećeSanski Most, koji čine glavni imam Sanskog Mosta, Husein ef. Kovačević, katolički svećenik fra, Ivica Matić i pravoslavni sveštenik, protojerej Alen Marić, te Volonterski klub, čiji su članovi mladi iz Sanskog Mosta, a i svi koji pružaju podršku radu organizacije.
„Moj prvi susret sa CIM-om bio je njihov Mirovni kamp 2011. godine na koji sam otišla na nagovor prijatelja. Zaintrigiralo me ovo mirovni, jer sam nekako sve do tada mislila da mi imamo mir u BiH i da sve te aktivnosti na promociji mira nisu nam potrebne. Međutim, tokom kampa shvatila sam da je to daleko od istine. Shvatila sam da postoje sredine drugačije od moje, sredine koje su podijeljene, gdje učenici ne dijele iste klupe samo zbog svoje etničke pripadnosti, gdje osobe ne smiju preći na drugu stranu grada jer se boje onih s druge strane, gdje roditelji ne puštaju svoju djecu na ljetne kampove jer se održavaju u drugom entitetu i slično. Shvatila sam da se ne osjećaju svi sigurno u ovoj državi i da ih strah od drugog i drugačijegjednostano sputava da slobodno žive u BiH, da putuju, upoznaju različite ljude, kulture, običaje. Na Mirovnom kampu 2011. spoznala sam svoj životni poziv i od tad sam aktivno uključena u aktivnosti izgradnje mira, a od ove godine sam i zaposlena u Centru za izgradnju mira“, ispričala je Elvira.
Centar za izgradnju mira nedavno je sproveo, osmu po redu, Međunarodnu sedmicu mira 2017, na kojoj je učestvovalo 50 mirovnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine, te predavači iz Amerike, Švicarske, Kolumbije i Brazila. Organizacija trenutno u svim osnovnim i srednjim školama u Sanskom Mostu sprovodi projekat Prevencija genocida koji realizuju u saradnji sa Aušvic Institutom iz New Yorka. Još jedan projekta koji je u toku je mapiranje mirovnjaka i mirovnjakinja u 143 opštine/općine/grada u Bosni i Hercegovini, koji će u budućnosti zajedno sa mirovnjacima iz ove oraganizacije raditi još intezivnije na polju izgradnje mira.
„Mirovni kampovi su nešto po čemu je CIM prepoznatljiv. Sama ideja da se okupe mladi iz različitih grupa kako bi učili jedni od drugih, prije 13 godina nije bila nimalo jednostavna. Nije ni danas, da se razumijemo. Stigma je nešto što nas i dalje dijeli. Tokom aktivnosti, mladi imaju priliku da uče o predrasudama, stereotipima, identitetima, nenasilnoj komunikaciji, izgradnji mira. Održavaju se najčešće u poslijednjoj sedmici avgusta, traju sedam dana i u njima učestvuje do 30 učesnika iz različitih gradova/opština/općina. Cilj kampa je da se mladi upoznaju, da prestanu da generalizuju druge i drugačije i da sve smiještaju u isti koš. Nakon tih sedam dana, uvijek ćete imati mlade koji su stekli prijatelje za cijeli život, imaćete one koji su tada bili na Mirovnom kampu i neće više nikada, imate one koji će nastaviti da se bave mirovnim radom i da to bude njihov način i stil života. To je po meni i sama ljepota kampa koji organizujemo“, ispričala je Tamara, a na njene riječi nadovezala se i regionalna koordinatorica, Elvira.
„Ideja za Mirovni kamp došla je odmah na početku osnivanja Centra za izgradnju mira jer smo htjeli okupiti mlade ljude iz različitih dijelova BiH i jednostavno im omogućiti da upoznaju jedni druge. Shvatili smo da mladi imaju previše predrasuda i straha jedni o drugima, ali na kraju i o sebi samima. Htjeli smo stvoriti siguran prostor za učesnike da budu ono što jesu i da se upoznaju sa drugima i da ih prihvate onakvima kakvi oni jesu. Mirovni kamp je namijenjen mladima od 18 do 30 godina, različitih etničkih i vjerskih pripadnosti s ciljem da potakne mlade lidere na aktivno sudjelovanje u procesima izgradnje održivog mira u Bosni i Hercegovini. A što se tiče kriterija za učešće u kampu, dajemo prednost onima koji nisu nikad prolazili nikakve radionice, neformalno obrazovanje ili slične edukacije. Jer ako je neko prošao več desetak edukacija o mirovnom aktivizmu onda ne vidimo šta je to što bi on/ona tu još mogao/la naučiti.“
U vlasništvu Centra za izgradnju mira su dvije parcele zemlje, na jednoj od njih u narednom periodu organizacija planira gradnju Mirovne ambasade koja će se sastojati od vrtića, restorana, kancelarija, konferencijskih sala i hostela. Ove prostorije planiraju iskoristiti za rad sa mladima iz cijelog svijeta, ali poseban akcenat stavljaju na djecu i mlade iz lokalne zajednice koji bi od malih nogu učili o miru. Na drugoj parceli nalazi se Mirovna farma, interesantnog naziva Bašta mogućnosti. Prostire se na deset hektara i nalazi se 5 kilometara od centra grada, u naselju Kruhari. Cilj je da farma bude permakulturalna i postane samoodrživa. Organizacija radi i na promociji lokalnog turizma i teži stvaranju novih radnih mjesta za mlade. Trenutno na Farmi boravi dvoje volontera iz Njemačke.
Posebno interesantan je i međureligijski hor Harmonija koji je osnovan u okviru Centra za izgradnju mira i koji već pet godina uspješno djeluje. Specifičan je po tome što na koncertima i nastupima izvodi muziku svih religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Hor prvenstveno izvodi sevdalinke, pop pjesme namijenjene za horske izvedbe, pjesme svjetskih muzičkih baština (španske, američke, francuske, makedonske) i duhovnu muziku svih naroda Bosne i Hercegovine. Tradicionalno organizuju predramazanski i božićni koncert u Sanskom Mostu, a njihovi nastupi su vezani i za značajnije državne praznike, humanitarne i godišnje koncerte kao i druge svečanosti. Pored nastupa u Sanskom Mostu Harmonija je nastupala i u drugim gradovima BiH ali i šire. Pored Harmonije u sklopu organizacije djeluje i dječiji hor Melody.
„Ko želi da nauči nešto više o izgradni mira može da se prijavi na naš kamp, da posjeti našu Sedmicu mira, Dane međureligijskog dijaloga, ili jednostavno da dođe kod nas pa da zajedno vidimo šta to možemo učiniti zajedno. Za one koji se žele posvetiti tom polju moja poruka je da ne odustaju! Ponekad se čini da nema pomaka, da ste sami u tome, ali trebate znati da je mnogo mirovnjaka širom naše BiH koji su spremni da im pomognu, pa makar i samo da im pokažu da nisu sami. Biti mirovnjak nije profesija, biti mirovnjak je stil života, graditi ali i živjeti mir. Svojim djelima biti primjer drugima kako je mir i pomirenje moguće i kako su naše različitosti zapravo naše bogatstvo na koje trebamo biti ponosni“, poručila je Tamara.
KOMENTARI