instant fap

Negativnih komentara je bilo, ali nikad me to nije demotivisalo da se bavim onim što volim

Negativnih komentara je bilo, ali nikad me to nije demotivisalo da se bavim onim što volim

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine blizu dva miliona ljudi u svijetu umre od posljedica fizičke neaktivnosti. Zbog toga je upravo fizička neaktivnost jedna od vodećih zdravstvenih problema.  Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, osoba koja u toku jedne sedmice posveti manje od 30 minuta aktivnostima koje ubrzavaju rad srca, izazivaju osjećaj vrućine i kratkotrajni gubitak daha, fizički je neaktivna.

„Jedini raspoloživi podaci vezani za bavljenje fizičkom aktivnosti potiču iz 2012. godine i govore o nezadovoljavajućem stepenu fizičke aktivnosti kako među ženama, tako i među muškarcima, kao i u svim dobnim podgrupama. Samo je 24,6% odraslih fizički aktivno (fizička vježba u trajanju od 30 minuta koja dovodi do znojenja ili zadihanosti više od 2-3 puta sedmično), više muškaraci (28,7%) nego žene (20,3%). Najviše fizički aktivnih je u starosnoj grupi 18-24 godine (34,4%), a najmanje u starosnoj grupi 65 i više godina (8,3%)“, stoji u studiji Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine koju je izdao Zavod za javno zdravstvo FBiH. Slična situacija jeste i u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Bavljenje određenom sportskom aktivnošću od izuzetne je koristi, a jedna od njih može biti biciklizam. Mnoštvo je zdravstvenih koristi od vožnje bicikla, a da bi postigli te benefite ne morate se profesionalno baviti biciklizmom. Istraživanje koje je proveo Univerzitet u Glasgowu, a koje je trajalo pet godina pokazalo je da čak i odlazak biciklom na posao smanjuje razvoj srčanih bolesti za pola. Jedna druga studija pokazala je da je protok krvi u mozgu tokom vožnje biciklom porastao za 28 posto, a u drugim područjima za čak 70 posto. Pored toga, biciklizmom jačate imunološki sistem, izgrađujete mišiće, trošite kalorije i gubite kilograme.

Četrdesetdvogodišnja Armina Mujezinović iz Tešnja biciklizmom se rekreativno bavi već četrnaest godina. Ova diplomirana pravnica često i cijele radne dane provodi u uredu za računarom, a upravo su zdravstveni problemi jedan od razloga što je aktivno počela voziti bicikl. Sjeća se da je to bilo 2007. godine.

„Zdravstveni problem koji se javio (oštećenje kičme), bolovi koji su bili svakim danom sve jači, medicinske pretrage i ispitivanja su u konačnici kazali da je lijek/terapija bavljenje fizičkom aktivnošću i to plivanje ili biciklizam. S obzirom da oskudijevamo bazenima izabrala sam biciklizam, jer mogu voziti u svim vremenskim prilikama“, kaže Armina.

„Ja sam iz onog perioda kada je boravak vani maksimalan broj sati bila jedina zanimacija, bavljenje svim vrstama sportova (nogomet, košarka, odbojka, stoni tenis, sankanje, skijanje). Kroz osnovnu školu bila sam angažovana u svim školskim aktivnostima. Nažalost, dosta toga je prekinuto usljed ratnih dejstava, tako da u periodu srednje škole i studiranja i nisam imala nekih sportskih aktivnosti“, govori Armina.

Biciklo je bio neizostavan hobi tokom njenog odrastanja, od trotočkaša, bicikla s pomoćnim točkićima, legendarni Poni, BMX pa do prvog mountain bicikla kojeg je dobila 2007. godine kada je i počelo njeno aktivno bavljenje biciklizmom. Upravo su je gore spomenuti zdravstveni razlozi te ljubav prema biciklizmu nagnali da se počne aktivno baviti ovim sportom.

Zbog njenog posla koji često zna biti i osam sati uz računar, nekad i službena putovanja, seminari (Armina će kazati da je to uglavnom „sjedeći posao“), pored vožnje bicikla ima i druge fizičke aktivnosti.

„Naravno, za očuvanje zdravlja, prije svega zbog specifičnosti mojih leđa, moram stalno imati aktivnosti na jačanju mišića, pa u tom smislu tri puta sedmično imam treninge u teretani, težinski i kardio, što je ujedno i dobra kondiciona priprema za vožnju biciklom“, kaže Armina.

Jača fizički i psihičko zdravlje

Kao i mnogi drugi koji su odlučili uvesti promjene u svoj život i početi se aktivno baviti određenim sportom i Armina je naišla na negativne komentare. Ipak, to je nije obeshrabrilo da nastavi ići stazama koje je zacrtala.

„Znate da svaka mala sredina ima one dušebrižnike koji nam kroje život kako oni smatraju da treba biti. Naravno da je bilo negativnih komentara, ali to me nikad nije demotivisalo da se bavim onime što volim. Što se tiče porodice, tu je uvijek bila apsolutna podrška, a u porodici čak imamo više članova ljubitelja biciklizma“, priča Armina.

Govori da ne treba puno ulaganja kada je u pitanju biciklizam te da je u pitanju predrasuda. Ako u prvi plan stavite da je to za vaše dobro, psihičko i fizičko zdravlje, govori ona, onda materijalna ulaganja nisu velika.

„Za malu sumu novca se može kupiti biciklo koje će za početak biti dovoljno, a sportsku odjeću i patike skoro svi imaju. Bitna je jaka želja i volja da se pokrenemo sa mrtve tačke“, naglašava ona.

Mnogim građanima bi svakako bilo dosta lakše i interesantnije da biciklizam bude dio njihove svakodnevne rutine pri odlasku na posao i slično, kada bi naše gradske sredine imale više biciklističkih staza. Međutim, čak i oni gradovi koji imaju određene dijelove namjenjene biciklističkim stazama one nisu dovoljno uređene ili su nepovezane u svim dijelovima grada. Sa druge strane, naša država obiluje prirodnim ljepotama i vrlo interesantnim stazama u prirodnim okruženjima kao što su Nacionalni park Una koji ima staze namjenjene brdskom biciklizmu, Hercegovina (Ćirina staza od Mostara do Čapljine, duž Neretve…), planine Bjelašnica i Vranica, Banja Luka i njene tri rute sa sto kilometara dužine i mnoge druge.

Armina posebno ističe ljepotu prirode i mnoge druge znamenitosti u kojima uživa dok vozi biciklo. Ono što biciklizam donosi njenom fizičkom, to vožnja u prirodi donosi psihičkom zdravlju. Kaže da se ljepote prirode ne mogu riječima opisati.

„Vožnja biciklom kroz prirodu je nešto što trebate doživjeti, čist zrak, upoznavanje novih terena, upoznavanje ljubitelja biciklizma širom Bosne i Hercegovine, pa i šire. Ja to ukratko kažem restartovanje, vraćanje na fabričke postavke. Znate kako kažu, u zdravom tijelu zdrav i duh“, kaže na kraju Armina.

Piše: Alem Dedić

KOMENTARI