U USK, ocjenjuju stručnjaci, još uvijek postoji 123 miliona kvadratnih metara površine, za koju se sumnja da je pod minama, što je oko tri posto teritorije ovog kantona.
Iako se trude raditi svoj posao najbolje što mogu, nažalost, u BH MAC-u kažu da su financijska sredstva ta koja diktiraju aktivnosti uklanjanja zaostalih eksplozivnih sredstava, a njih ni na državnom ni kantonalnom nivou nema. Doduše i država i Kanton imaju planirana sredstva za ovu namjenu, ali ih još nisu realizirali, tako od obećanih 30 miliona maraka iz državnog budžeta, u posljednje tri godine nije izdvojena nijedna konvertibilna marka.
“Prema procjenama, tro posto površine USK blokirano je zbog zaostalih mina. Ovo ne predstavlja samo opasnost po ljudske živote, već sprečava daljnji turistički i ekonomski razvoj naše regije”, kaže Aladin Barjaktarević, šef Regionalnog ureda BH MAC Bihać.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava proces deminiranja na području općine Sanski Most zakočen je u posljednjih nekoliko godina. Minska polja, i toliko godina nakon rata, predstavljaju prijetnju po bezbjednost građana koji žive u njihovoj blizini. Sve je manje donatorskih sredstava kojima se u ranijem periodu finansirao proces deminiranja, te da uklanjanja minskih polja, kako je istakao, neće biti ni u toku ove godine. Najugroženija su područja koja se nalaze u rubnim dijelovima općine, prema susjednom entitetu, obzirom da se radi o nekadašnjim crtama razdvajanja.
Minska polja najviše prijete mještanima sela Stara Rijeka, Stari Majdan, Trnova, Slatina i Tramošnja. Obzirom da je pod minskim poljima poljoprivredno zemljište, mještanima koji žive na ovom području to stvara ogromne probleme. Također, jedan od problema je i što nesavjesni pojedinci uklanjaju oznake minskih polja, što predstavlja potencijalnu opasnost po ljudske živote.
KOMENTARI