Nikšić nije imao legitimitet da jednostrano postavlja zahtjev za smjenu Uprave društva, a naročito da u tom smjeru upućuje direktne prijetnje, niti da utiče i na Finansijsku policiju Federacije BiH kako bi izvršio dodatni pritisak na Upravu, Nadzorni odbor i dioničare društva Bosnalijek
Predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka Veljko Trivun podnio je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, navodi se u obavještenju koje je Trivun danas objavio u dnevnoj štampi, piše Indikator.ba.
U prijavi se navodi da je Nikšić u svojstvu predsjednika Vlade FBiH počinio krivično djelo iznude i krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Nikšić je, kako se navodi u prijavi, 28. 2. 2012. godine u svojstvu predsjednika Vlade FBiH, na sastanaku održanom u službenim prostorijama Vlade, ozbiljnim prijetnjama pokušao uticati na podnosioca prijave Veljka Trivuna da u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Bosnalijeka zakaže vanrednu sjednicu Nadzornog odbora na kojoj će biti smijenjen Edin Arslanagić sa položaja generalnog direktora Bosnalijeka, kao i cjelokupna Uprava društva.
Takođe se navodi da je Nikšić prijetio podnošenjem krivične prijave protiv njega, ukoliko Edin Arslanagić i cjelopkupna Uprava društva Bosnalijeka ne budu smijenjeni.
Ovom sastanku su prisustvovali: podnosilac prijave, prijavljeni, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj, te članovi Nadzornog odbora Bosnalijeka Abdul-Umid Šalaka, Rifat Klopić i Edin Buljubašić.
Trivun dalje navodi da je društvo Bosnalijek Sarajevo dioničko društvo koje je većinski u privatnom vlasništvu, te da je Federacija BiH vlasnik svega 19,255% dionica Bosnalijeka, te Nikšić nije imao legitimitet da jednostrano postavlja zahtjev za smjenu Uprave društva, a naročito da u tom smjeru upućuje direktne prijetnje.
Stoga je, navodi Trivun u prijavi, očito da je prijavljeni na ovaj način prekoračio granice svojih službenih ovlaštenja, zloupotrijebio službeni položaj i položaj moći, te njemu i društvu Bosnalijek ozbiljnom prijetnjom pokušao nanijeti štetu.
Takođe se navodi da je njemu i drugiom ovlaštenim osobama društva Nikšić putem pisanih medija u toku marta, aprila, maja i juna 2012. godine nastavio javno upućivati prijetnje, te iznositi neutemeljene optužbe o navodnim kriminalnim radnjama Uprave društva i Trivuna lično, iako se protiv njih ne vodi vodi krivični postupak po bilo kojem osnovu.
Na kraju Tirvun u prijavi ističe da je Nikšić uticao i na Finansijsku policiju Federacije BiH kako bi izvršio dodatni pritisak na Upravu, Nadzorni odbor i dioničare društva Bosnalijek.
Uz priložene dokaze (novinski članci, javne izjave u medijima i intervjui), Trivun navodi da medijski istupi ne predstavljaju samo građanski delikt klevete nego i zloupotrebu službenih ovlaštenja i pokušaj da se prijetnjom, zastrašivanjem i iznudom utiče na njega i pokuša izdejstovavati smjena Uprave i NO Bosnalijeka. Cilj ovakvog djelovanje bila je uzurpacija cjelokupnih upravljačkih praava u Bosnalijeku u korist Vlade Federaije (iako kontroliše svega 19,255% dionica) i sticanje kontrole nad društvom putem postavljanja politički podobnih kadrova u Upravu i Nadzorni odbor.
Na ovaj načlin, kako Navodi Trivun u prijavi, Nikšić je neposredno djelovao na štetu društva Bosnalijek, a posredno i na sticanje nsrezamjerne i protivpravne imovinske koristi za FBiH putem sticanja nesrazmjernog udjela upravljačkih prava iz čega je očito da se u ovim radnjama manifestuje obilježje krivičnog djela iznude.
Na neutemeljenost optužbi koje je Nikšić iznosio na račun Trivuna, navodi se na kraju prijave, ukazuje i činjenica da 16. 6. 2012. g. na vanrednoj skupštini dioničara društva Bosnalijek (sazvanoj od Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH) nije izglasana smjena Nadzornog odbora drštva na čelu sa podnosiocem prijave, iako je označena Skupština sazvana i održana uz niz nepravilnosti i kršenja Zakona o privrednim društvima Federacije BiH.
Zbog ovoga, krivična djela koja je počinio Nikšić su ostala u pokušaju, no riječ je o kažnjivom pokušaju budući da se za njih može izreći kazna od tri godine zatvora, zaključuje Trivun u prijavi podnosenoj Kantonalnom tužilaštvu.