U septembru 2017. godine iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama, ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka, a do ovog trenutka iz laboratorije ICMP-a pristiglo je više od 700 DNK nalaza, od poslanih 1.500 koštanih uzoraka
Do ovog momenta ne za se da li će ijedna žrtva sa Korićanskih stijena, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u septembru 2017. godine, biti ukopana na zajedničkoj dženazi u Prijedoru 20. jula.
Do sada niti jedna porodica nije pozvana na zvaničnu identifikaciju u Centar za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu, kazala nam je Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH. Navodi kako je razlog što još nisu stigli svi DNK nalazi iz laboratorije Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Hagu, od 1.500 uzetih koštanih uzoraka.
Porodice moraju potpisati zapisnik o identifikaciji
– Radi se po principu da mi kada iz laboratorije ICMP-a dobijemo DNK nalaze, pozovemo porodicu na zvaničnu identifikaciju. U konkretnom slučaju, u Centar za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu, jer su tamo smješteni posmrtni ostaci koji su pronađeni na Korićanskim stijenama. Zovemo porodice da dođu i potpišu zapisnik o identifikaciji. Zatim, koliko je posmrtnih ostataka pronađeno, da li su kompletni ili ne. Dakle, sve one važne informacije porodici saopštimo i tada porodica potpiše zapisnik. I, porodica odlučuje kada i gdje, na koji način, će ukopati posmrtne ostatke svojih srodnika – pojašnjava nam Čengić.
Naglašava da dok porodica ne potpiše zapisnik, i ne dođe na zvaničnu identifikaciju, ta žrtva nije identificirana.
– Dakle, DNK nalaz je samo preliminarna identifikacija. Nijedna porodica još uvijek nije pozvana na tu zvaničnu identifikaciju u Šejkovaču iz razloga što nisu još ni stigli svi DNK nalazi od 1.500 uzetih koštanih uzoraka. Do ovog trenutka pristiglo je nešto više od 700 nalaza. I nakon što stignu DNK nalazi, radit će se sklapanje skeleta, reasocijacija. Ta reasocijacija počinje ove sedmice sa tih pola DNK nalaza, kako bismo dobili na vremenu, odnosno, ubrzali i pokušali da se posmrtni ostaci identificiraju do zajedničke dženaze 20. jula ove godine u Prijedoru. Nismo u ovom momentu sigurni da li ćemo stići, i koliko će žrtava biti identificirano, i spremno za ukop. Do ovog trenutka nije nijedna porodica pozvana na identifikaciju – rekla nam je Čengić.
Podsjeća da je u septembru 2017. godine na lokalitetu Korićanskih stijena pronađeno ukupno 135 posmrtnih ostataka.
– Među njima je bilo 86 lobanja i očekivali smo toliko novih identiteta. Do sada je došlo 98 različitih identiteta s posljednje ekshumacije na Korićanskim stijenama u septembru 2017. godine, s tim da je moguće da su neki od njih već ranije identificirani, ili čak ukopani kao nekompletni, pa će se i tu raditi reasocijacije. U periodu od 2003. do 2013. godine rađene su ekshumacije na Korićanskim stijenama u pet navrata, pet masovnih grobnica – govori Čengić.
Dodaje kako u Šejkovači pored posmrtnih ostataka žrtava sa Korićanskih stijena ima znatan broj posmrtnih ostataka koji su ekshumirani još u ranijim godinama.
– Cjelokupnu situaciju sa žrtvama otežava to što su njihovi posmrtni ostaci premiještani s primarnih lokacija masovnih grobnica, što su dijelovi tijela razdvajani.
Još uvijek se traga za više od 700 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata
– To je rađeno s ciljem da se žrtve nikada ne pronađu, i da bi se posmrtni ostaci u nekim slučajevima i trajno uništili, kao da nikada nisu ni postojali. Da se zapravo sakriju zločini koji su napravljeni. A usljed premiještanja tijela, imamo za posljedicu nekompletne posmrtne ostatke, otežanu identifikaciju, a sve to stvara dodatnu bol porodicama koje traže svoje najmilije. Jer, porodice moraju i više puta dolaziti na identifikaciju, ukopava se dio po dio tijela – ukazuje Čengić.
U našoj zemlji još uvijek se traga za više od 700 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koje je pobila Vojska RS-a. Prošle godine na zajedničkoj dženazi u Prijedoru, 20. jula bile su ukopane samo tri žrtve.Izvor: Faktor
KOMENTARI