U USK nastavnicima i profesorima kasne plaće i topli obrok, putni troškovi i po nekoliko mjeseci, a pored toga i dalje su otežani uslovi izvođenja nastave zbog nepotpunog provođenja pedagoških standarda.
Svjetski dan učitelja 5.oktobra obilježava se od 1994.godine u većini zemalja svijeta. I dok se u nekim zemljama suočavaju sa kritičnim nedostatkom prosvjetnih radnika, na našim prostorima još uvijek su neadekavtni uslovi za nastavu i niske plaće najveći problemi.
Prema istraživanjima najniže plaće prosvjetnih radnika na Balkanu su u Srbiji, dok su u Evropi najmanje plaćeni bugarski nastavnici i profesori s prosječnom plaćom od 230 eura. Plaće prosvjetara u BiH su još uvijek ispod prosjeka, i nisu iste u entitetima i kantonima.
Nova školska godina u Unsko-sanskom kantonu obilježena je, pored problema sa neadekvatnim školskim prostorom, sa onim već poznatim – neusklađenost plaća prosvjetnih radnika sa plaćama ostalih korisnika budžeta sa visokom stručnom spremom i nepoštivanje kolektivnih ugovora. Kako je za RTV USK izjavila Reufa Dervišević, članica Kantonalnog odbora sindikata osnovnog obrazovanja i predsjednica sindikalne podružnice OŠ Kamenica, stanje u prosvjeti nikad nije bilo teže. “Nastavnici su ove sedmice primili platu za august, topli obrok još nisu, naknade za putne troškove nema od januara, radnici koji su otišli u penziju nakon četrdeset godina radnog staža u učionici nisu još dobili otpremnine što je sramotno”, kaže nastavnica Dervišević.
Profesorica sociologije, demokratije i ljudskih prava u Elektrotehničkoj i drvoprerađivačkoj srednjoj školi u Bihaću Irfeta Mujanović također smatra da je status prosvjetara više nego ugrožen. Već 37 godina je u učionici, a smatra da je ovaj posao bilo puno lakše obavljati u prijeratnom period kada je bilo i više dodatne edukacije za nastavnike. Pored problema sa nedovoljnom primjenom pedagoških standarda i nedostatkom nastavnog materijala djeca su još uvijek glavna motivacija za rad, bez obzira na radni staž nastavnika. Mladi profesori, poput Azre Bašić koja već dvije godine predaje matematiku u ovoj školi tek se upoznaju sa problemima u struci i obrazovanju. Svoju ljubav prema matematici profesorica Bašić želi podijeliti s učenicima i tako ih motivisati da svladaju brojke i formule, a prema njenom mišljenju u ovom poslu je najlakši upravo rad s djecom. I Jasminka Malkoč, profesorica pedagogije i psihologije u bihaćkoj Gimnaziji, podijelila je s nama sve probleme koji danas muče prosvjetne radnike. Mnogo ih je, ali kada se sve na kraju zbroji ostaje trud i znanje učenika kao razlozi zbog kojih radimo i volimo ovaj posao, kaže profesorica Malkoč.
Manjak dodatne edukacije, niske plaće i općenito težak status problemi su svih nastavnika u nerazvijenim zemljama. Podatak da se u Bosni i Hercegovini na obrazovanje izdvaja samo 5-6% BDP-a više je nego jasan pokazatelj koliko je institucijama vlasti i ovom društvu stalo do najvažnijeg uslova razvoja – kvalitetnog odgoja i obrazovanja u kojem je kvalitetan i poštovan nastavnik neizostavan dio.
KOMENTARI