Od 1. januara 2013. godine stupilo je na snagu potpuno ukidanje carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz Evropske unije (EU) koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu (BiH)
Analitičari, međutim, ne očekuju pad cijena na tržištu BiH jer ta država praktično ne posjeduje mehanizam kako bi smanjenjem nameta na robe uticala i na konačnu cijenu roba, koju prodavači formiraju samostalno, prema situaciji na tržištu.
Carina je ukinuta za uvoz polovnih putničkih vozila, određenih prizvoda od voća i povrća, mliječnih prerađevina, junećeg i telećeg mesa, nekih vrsta kafe, tekstila, motornog bezolovnog benzina, ulja…
Načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) Ratko Kovačević naglasio je da se radi o proizvodima koji su 2012. godine imali nižu stopu carina.
Ona se u proteklim godinama spuštala, pa je i u 2012. godini je iznosila između dva i tri posto.
U izjavi za agenciju Anadolija ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Duljko Hasić je istakao da je riječ o nastavku procesa liberalizacije bosanskohercegovačkog tržišta u okviru primjene Sporazuma o stabilizaciji priključivanju BiH (SAA) sa Evropskom unijom. Sporazum ima za cilj normalizaciju tržišta i rasterećenje cijena roba. No, u praksi imamo sasvim suprotne efekte.
„Ukidanje carina na određeni broj proizvoda koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu iz EU i imaju porijeklo iz Unije, značajno će smanjiti prihode Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. S druge strane, ukidanje carina na te robe, čije proizvođače EU i njene članice zasebno, dobro subvencioniraju, neminovno će dovesti u nezahvalnu poziciju domaće proizvođače u BiH i njihove proizvode dodatno učiniti nekonkurentnim“, upozorio je Hasić.
Podsjećajući na dobre namjere i ciljeve procesa liberalizacije tržišta, Hasić smatra da su za kontraefekte koje taj proces izaziva u BiH krivi bh. političari. Oni, ističe, nisu vodili konstruktivnu privrednu politiku u proteklim godinama i nisu usmjeravali sredstva od carina i poreza u subvencje i podsticajedomaće proizvodnje.
Naprotiv, trošili su ih za zadovoljavanje administrativnih potreba vlasti.
U 2008. godini, kada je naplaćivana puna carina na sve proizvode, u bh. kasu je ušlo oko 650 miliona KM.
Primjenom Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima iz jula 2008.godine, a u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH u EU, inkasirano je svega 200 miliona maraka od carina tokom 2012. godine.