instant fap
NaslovnicaBiH

Od Olimpa do Koševa

Od Olimpa do Koševa

Februar je mjesec podsjećanja na Olimpijadu. Sarajevo i Bosna i Hercegovina su se kroz organizaciju i održavanje XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine predstavili svijetu u najboljem svjetlu. Sarajevo – grad otvorenog srca za sve ljude dobre volje, sportiste, novinare, zvanice, stekao je brojne prijatelje iz cijelog svijeta.

Svakog februara Sarajevo obilježava svoju olimpijadu, koju svijet pamti. Po njoj je grad postao poznat i u najudaljenijim dijelovima svih kontinenata.

Osamnaestog maja 1978, na 80. sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini, odlučeno je da naš grad bude domaćin XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Ono što je prevagnulo u konkurenciji sa drugim afirmisanim zimskim centrima da Sarajevo dobije Olimpijadu je prirodni položaj, te mala udaljenost borilišta od olimpijskog sela (sva su bila u radijusu od 22,5 kilometara).

1.272 sportista

Jedanaest dana prije otvaranja Igara avion Jugoslovenskog aerotransporta je poletio za Atinu. Putnici su bili novinari, zvaničnici i sportisti koji su išli po olimpijski plamen. To putovanje ću pamtiti cijeli život. Sjećanja se vraćaju i poslije 29 godina.

Bila je čast pratiti sve što se dešava od paljenja plamena na planini Olimp, transport plamena do Sarajeva, otvaranje, tok Igara, pa svečano zatvaranje.

Na Igrama su učestvovala 1.272 sportista (a više od 2.500 sportista i pratilaca je doputovalo u grad) iz 49 država. Došlo je i 12.500 zvaničnika.

Sa ZOI iz Sarajeva su izvještavala o toku Igara 7.283 predstavnika sredstava informisanja iz cijelog svijeta, a 13 fotoreportera iz Bosne i Hercegovine je bilo akreditovano za Olimpijadu.

Više od 30.000 ljudi je neposredno bilo uključeno u organizaciju Olimpijade. Ceremonija otvaranja Igara je bila 8. februara (od 14.30 do 16 sati) na stadionu Koševo.

Igre su otvorili Uglješa Uzelac – predsjednik Skupštine grada Sarajeva i Bojan Križaj – poznati skijaš iz Slovenije.

Branko Mikulić – predsjednik Olimpijskog komiteta XIV ZOI i Juan Antonio Samaranch – predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta pozdravili su više od 60.000 prisutnih na otvaranju Igara. Veliku počast dobila je hrvatska klizačica Sandra Dubravčić, koja je potpalila olimpijski plamen, koji je narednih 12 dana gorio nad olimpijskim gradom.

Nekoliko miliona ljudi iz okolnih zemalja i oko dvije milijarde stanovnika svih kontinenata posredstvom malih ekrana pratili su Igre.

Sarajevo je ugostilo više od 25.000 ljubitelja bijelog sporta iz svih krajeva svijeta.

Takmičenja su se odvijala na više lokacija: alpsko skijanje na Bjelašnici i Jahorini, bob i sankanje na Trebeviću, hokej na ledu i umjetničko klizanje u Zetri i Skenderiji, nordijsko skijanje, biatlon i skokovi na Igmanu.

– Igre su među sudionicima, a i među gledaocima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. To je i jedina olimpijska medalja koju je ovaj sportista osvojio u svojoj karijeri.

U umjetničkom klizanju najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su osvojili zlatnu medalju u plesu.

Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.

Zatvaranje Igara je bilo u Zetri 19. februara 1984. godine. Na završnoj ceremoniji Juan Antonio Samaranch je izjavio:

– Igre u Sarajevu su bile najbolje zimske olimpijske igre u povijesti… Hvala, drago Sarajevo.

Kao sjećanje na Olimpijske igre ostaje Sarajevska zima.

– To je jedna nježna pahuljica, koja se ne topi, koja je kulturnim zbivanjima nakon Olimpijade opečatila ovaj grad. Ta pahuljica je znak pod kojim se svake zime izvode bogati programi, znamenita kulturna manifestacija Sarajevska zima. Ponikla iz tekovina Olimpijade, koju svake godine vidi preko 30.000 ljudi na trgovima, ulicama, pozorišnim i koncertnim dvoranama, galerijama, muzejima.

Noćno skijanje

Poslije Olimpijade je porastao interes za zimske sportove u Sarajevu i stanovnici grada svoje slobodno vrijeme i vikende provode na olimpijskim planinama. Sve popularnije je i noćno skijanje. Aktivno rade škole skijanja svake zime i preko 9.000 učenika ih je završilo zadnjih godina, a na klizalištima je uvijek živo.

Vučko, maskota sarajevske Olimpijade, čiji je kreator Jože Trobec, popularan je suvenir i mnogi turisti ga rado ponesu iz Sarajeva.

Olimpijski znak Pahuljica, čiji je autor Roko Antonić, također se često nađe na promotivnim i turističkim materijalima iz Sarajeva, kao i na raznim manifestacijama i priredbama.

Olimpijski duh je prisutan u gradu i Sarajevo je ponosno da je dobilo kandidaturu za Olimpijadu mladih, koja će na ovim olimpijskim prostorima biti organizovana 2017. godine.

KOMENTARI