instant fap
Naslovnicainmedia danas

“Odnesite ih u Ameriku i recite ljudima šta smo preživjeli”

“Odnesite ih u Ameriku i recite ljudima šta smo preživjeli”

Izrezbareno djelo pekara Hasana Osmančevića iz Sanskog Mosta došlo je na brončanu priznanicu udruženja IRC

Albert Einstein je sigurno jedan od najpoznatijih nobelovaca. Njegovo nasmijano lice sa brkovima i bunjastom frizurom je poznato širom svijeta. Naučnik rođen u Njemačkoj, često je putovao po Evropi zbog obrazovanja i upravo u Švicarskoj je upoznao svoju prvu ženu, jednu od najinteligentnijih djevojaka iz Srbije, Milevu Marić. U braku su dobili troje djece, međutim, shodno političkim promjenama u Njemačkoj i nacističkom preuzimanjem vlasti, Einstein je zbog “pogrešnog” imena postao izbjeglica. Unatoč teškoj situaciji, uporno je radio na novim dostignućima u nauci i kasnije je postao ikona fizike i matematike, međutim, malo je poznato da je upravo Albert Einstein bio taj koji je jula 1933., zajedno sa 50 drugih intelektualaca, osnovao humanitarno udruženje pod imenom International Relief Association. U osnivačkoj grupi je bila i Eleanor Roosevelt, žena američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Einstein nije znao niti je mogao znati šta će njegova odluka prouzrokovati mnogo godina kasnije. Ciljevi grupe su bili pomoći izbjeglicama i svima koji se nalaze na teritoriji nacističke Njemačke, a žele iz nje izaći. U toku Drugog svjetskog rata, tačnije 1942. godine, organizacija se udružuje sa još jednom u novo udruženje pod imenom International Rescue Committe (IRC).

IRC je još aktivan i danas djeluje u 40 zemalja, a u ‘90-im godinama su bili veoma aktivni i na području Balkana zbog ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njihova pomoć se prvenstveno usmjeravala izbjeglicama u centrima gdje su prognanicima nudili smještaj, hranu i medicinsku opskrbu. Kada je američka delegacija u martu 1993. godine obišla izbjeglički kamp u Karlovcu u kojem su bile smještene izbjeglice iz BiH, članovi delegacije su iz prve ruke čuli horor-priče iz Bosanske krajine. Među njima je bio i živi kostur, pekar iz Sanskog Mosta koji je nakon posredovanja određenih država bio pušten iz logora Manjača kod Banje Luke.

Kada su Amerikanci pričali s njim, on je zavukao ruku ispod jogija i izvukao malu vreću u kojoj su bile dvije drvene figurice. Mršavim rukama je izvadio figurice i objasnio da ih je izradio iz komada drveta uz pomoć slomljenog stakla dok je bio na Manjači. Napetost koja je pratila situaciju u logoru pokušao je izbjeći uz pomoć stakla i drveta. Figure su prikazivale formu čovjeka koji je imao sklopljene ruke na leđima i pognutu glavu. Na pitanje jednog člana delegacije zašto su ruke na leđima, pekar je objasnio da su u takvoj poziciji morali stajati na Manjači. U stilu poniženja. Amerikanac se izgubio. Htio je vratiti figure, međutim, pekar ih nije htio uzeti već je izjavio: “Odnesite ih u Ameriku i recite ljudima šta smo preživjeli”. Osoba koja je uzela figurice bio je Richard Holbrooke, čovjek kojeg je Bill Clinton dvije godine kasnije zadužio za pregovore i prekid rata u BiH.

image

Richard Holbrooke u društvu predsjednika Republike Bosne i Hercegovine/ Hidajet Delić

Holbrooke je nakon toga otputovao u Sjedinjene Američke Države gdje je 1. aprila 1993. bio gost u emisiji poznatog TV novinara Charlieja Rosea. Na samom kraju priče o situaciji u Bosni, Holbrooke je kameri pokazao figure koje je dobio od pekara iz Sanskog Mosta. Slika figurica je došla i do vodećih direktora u organizaciji IRC-a koji su odlučili da ih uključe u svoje godišnje priznanje koje podijele najzaslužnijim aktivistima na području pomoći izbjeglicama. Tako je izrezbareno djelo bosanskog pekara došlo na brončanu priznanicu udruženja IRC. Sjeme koje je 1933. godine posijao Einstein sa svojim prijateljima, dalo je plodove i Bosni 60 godina kasnije. Pekar koji je izradio figure se zove Hasan Osmančević.

image

With Broken Glass by Richard Holbrooke, o drvenim figuricama Hasana Osmančevića/ NYT

Ljudi koji su morali napustiti svoj dom zbog rata i ljudi koji pomažu ratnim izbjeglicama često se nađu u situacijama kada dođu do trenutka praznih baterija i pesimizma, međutim, najbolje rješenje je ići naprijed i boriti se za bolje sutra samom sebi i svojoj porodici koliko je to moguće.

Kao što je rekao Einstein: “Život je poput vožnje biciklom. Da bismo održali ravnotežu, moramo stalno ići naprijed”.

Ahmed Pašić, porijeklom iz Sanskog Mosta, rođen je u gradu Jesenice, Slovenija, 1976. godine. Nakon gimnazije diplomirao je na Odsjeku komunikologije na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani. Kasnije je magistrirao na Odsjeku politologije i doktorirao u oblasti socijalne antropologije. Autor je nekoliko knjiga. Oženjen je i otac dvoje djece, trenutno boravi i radi u Singapuru.

KOMENTARI