I ove godine najtraženija zanimanja biti od IT i softver inžinjera, do krojača, zidara i kožara.
Tokom 2016. godine stanje na tržištu rada u BiH neće se bitnije mijenjati u odnosu na prethodne godine, pa će i ove godine najtraženija zanimanja biti od IT i softver inžinjera, do krojača, zidara i kožara.
Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH rekao je da su u BiH već duži niz godina tražena ista zanimanja.
“Budući da je struktura BH privrede ista kao i u prethodnom periodu jasno je da će ova lista zanimanja i dalje biti gotovo jednaka. Prema broju objavljenih oglasa najtraženija zanimanja u našoj zemlji su sa VSS: IT inžinjeri, softver inžinjeri, inžinjeri elektrotehnike, građevinski inžinjeri, diplomirani farmaceuti, doktori medicine-specijalisti. Sa SSS to su: prodavači i ugostitelji, mašinovođa, operater za unos podataka, tehničar za građevinske materijale, tehničar za sigurnost saobraćaja. A od VKV i KV radnika to su: krojači, zidari, varioci, kožari, asfalteri, drvoresci, rukovaoci kranom”, rekao je Pupić za BUKU.
Traženi zanati: krojači, zidari, varioci, kožari, asfalteri, drvoresci
Dodaje da će sa razvojem tehnologije sve više će biti potrebni IT inžinjeri, softver inžinjeri, inžinjeri elektrotehnike i to su zanimanja koja i danas najmanje čekaju na zaposlenje.
Pupić ističe da je situacija ista i kod suficitarnih zanimanja. Određena zanimanja već godinama teško dolaze do zasposlenja, a situacija se neće mijenjati ni u 2016. godini.
“Od VSS suficitarna zanimanja su dipl. kriminalisti, dipl. ekonomisti, dipl. pravnici, politolozi, žurnalisti, socijalni radnici, prof. socijologije, dipl. pedagog. Od SSS: trgovci, ekonomski tehničari, mašinski tehničari, maturanti gimnazije, saobraćajni tehničar. Od KV i VKV: bravari, vozači motornih vozila, prodavači, frizeri-vlasuljari, kuhari i metalostrugari”, kaže naš sagovornik.
Edina Šehović sa portala Posao.ba kaže da su prema njihovoj analizi najtraženija zanimanja bila:
1. Prodavač/Trgovac (5.4%)
2. Komercijalista (5.1%)
3. Operater u pozivnom centru (4.2%)
4. Programer (3.6%)
5. Ugostiteljski radnik (2.8%)
6. Menadžer (2.7%)
7. Monter u građevini (1.5%)
8. Građevinski inženjeri (1.4%)
9. Kreditni službenik (0.9%)
10. Saradnik u projektima (0.9%)
“Ono što je novost u odnosu na protekle godine jeste da se po prvi put na listi najtraženijih zanimanja nalaze neka nova zanimanja poput operatera u pozivnom centru i saradnika u projektima, što je pokazatelj da se BiH sve više otvara prema globalnim trendovima i nova zanimanja nalaze svoje mjesto na tržištu rada naše zemlje”, rekla je za BUKU Edina Šehović.
Ona ističe da tržište rada u BiH karakteriše polarizacija na deficitarne i suficitarne kategorije zanimanja, te nesklad ponude i potražnje poslova s jedne strane i hiperproducirane kadrove nasuprot kadrova koji nedostaju našem tržištu rada.
Prema analizama portala Posao.ba veća potražnja je za poslove iz sektora: informatike (software), poljoprivrede (ribarstvo i šumarstvo), zaštitarskih usluga, zanatskih usluga, turizma.
“Suficitarne kategorije poslova su one u kojima je ponuda poslova bila manja u odnosu na potražnju. To su ujedno one kategorije zanimanja čijim kadrovima je tržište BiH prezasićeno, a obrazovni sistem iz godine u godinu nastavlja proizvoditi veliki broj istih. U ovu grupu zanimanja spadaju: administrativne usluge, konsalting, ekonomija i finansije, komercijala – prodaja i transport – skladištenje i logistika”, ističe Šehović E.
Ona ističe da će u godini koja je ispred nas, pojedina zanimanja i dalje biti u “trendu”, odnosno podjednako ili čak traženija u odnosu na proteklu godinu.
“Takva zanimanja su neizostavno ona iz IT struke, koja su trenutno među najpopularnijim zanimanjima u BiH ali i svijetu, obzirom na trendove koji prate razvoj modernih tehnologija”, kaže naša sagovornica.
SEZONSKI POSLOVI
Iako je sezonski rad uglavnom rezervisan za ljetne dane mnogi su se nadali da će i zimi moći da pronađu neku vrstu privremenog zaposlenja, možda u nekom zimovalištu ili slično. Ali iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kažu da u prethodnoj godini nisu zaprimili niti jednu ponudu za sezonski rad tako da nemaju podatke o broju ponuda ili broju radnika koji obavljaju ove djelatnosti u inostranstvu, dok na domaćem tržištu rada nemaju nadležnost da pratimo ova kretanja.
Pravo vrijeme za traženje zaposlenja na Jadranu
Edina Šehović, sa portala Posao.ba rekla je da kada su u pitanju sezonski poslovi kompanije iz oblasti turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva i srodnih oblasti koriste zimske mjesece kako bi osigurali kvalitetne radnike za nadolazeću sezonu, te istu dočekali spremnni.
“Ovo je upravo period godine kada takve kompanije oglašavaju upražnjena radna mjesta, pa tako već sada na portalu Posao.ba imamo aktivne oglase za rad u nekim od vodećih odmarališta i hotela širom Jadranske obale. Osim BiH, zemlje koje u najvećem broju slučajeva oglašavaju sezonska radna mjesta su susjedne zemlje, najčešće Hrvatska, dok tokom godine imamo aktivne oglase za rad u navedenim oblastima u zemljama poput Katra, Ujedinjenih Emirata, zemalja Centralne Evrope i slično”, ističe Edina Š.
ODLAZAK U NJEMAČKU
Kada je u pitanju odlazak medicinskih radnika iz BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH posjeduje podatke samo o onim osobama koje su otišle na rad u SR Njemačku preko ove institucije.
U 2015. godini u SR Njemačku otišlo 870 njegovatelja iz BiH
“To su sve radnici sa srednjom medicinskom školom, a koji su otišli da obavljaju poslove njegovatelja. Tako je u 2015. godini putem naše institucije na rad u SR Njemačku otišlo 870 osoba. Mi do sada nismo imali pritužbi naših radnika na uslove rada, a zaključeni i deponovani ugovori o radu se poštuju. Svi ovi radnici rade u institucijama koje se bave pružanjem usluga njege, bilo da su to centri za zdravo starenje, medicinske ustanove, starački domovi”, ističe Pupić Boris.
NEZAPOSLENI U BIH
Prema posljednjim podacima na dan 30.11.2015. u Bosni i Hercegovini je bilo 536.659 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 243 osobu ili 0,05%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 278.077 ili 51,82% su žene.
U strukturi lica koja traže, zaključno sa 30.11.2015. godine, NKV radnika je 142.135 ili 26,49%, PKV 9.416 ili 1,75%, KV 181.076 ili 33,74%, VKV 2.866 ili 0,53%, NSS 1.478 ili 0,28%, SSS 148.867 ili 27,74%, VŠS 7.391 ili 1,38% i VSS 43.430 ili 8,09%. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 33,74%, te radnici sa SSS 27,74%.
buka/maja isović
KOMENTARI