Zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH, računaju i da se do tada, svakako ništa bitnije neće donositi i predlagati jer među hitnim zakonskim rješenjima na dnevnom redu je samo onaj o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH na čijem usvajanju insistira Međunarodni monetarni fond (MMF).
Rok za to je bio još decembar prošle godine, a s obzirom kako se zvaničnici BiH sa delegacijom MMF-a trebaju susresti 9. maja postavlja se pitanje da li će neusvajanje zakonskih izmjena rezultirati i daljnjim ugrožavanjem stand by aranžmana.
Istovremeno procjena je da će Parlamentarna skupština BiH vremena za rad u punom kapacitetu imati samo u maju i prvoj polovini juna, nakon čega u drugom dijelu tog mjeseca slijedi Ramazan, kolektivni godišnji odmori u augustu, te zvanična izborna kampanja u septembru kada inače, ne zasjeda Parlament osim u hitnim slučajevima.
Statistika je neumoljiva
Naime, nakon smjene ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i najava budućeg opozicionog djelovanja SBB-a, zvanično parlamentarnu većinu čine predstavnici SDP-a, SNSD-a, HDZ-a BiH sa ukupno 19 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U okviru parlamentarne većine ostao je zvanično HDZ 1990, ali je situacija zakomplikovana istupanjem zastupnika i člana Kolegija Predstavničkog doma PS BiH iz te stranke Bože Ljubića.
On se, naime, ubuduće prilikom glasanja, tako može opredjeljivati na osnovu vlastitih, a ne stranačkih stavova, koji ga više ne obavezuju. Sam HDZ 1990 u Predstavničkom domu PS BiH de facto više nema zastupnika.
Uz parlamentarnu većinu gotovo uvijek, iako zvanično nije njen dio, ali djeluje u sastavu Kluba SNSD-a, glasa i zastupnik DNS-a, što onda njihov broj povećava na ukupno 20.
U Predstavničkom domu koji broji 42 poslanika odluke se donose većinom glasova što je 22 glasa, uz uvjet da taj broj iz svakog od entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske uključuje najmanje po jednu trećinu podrške poslanika što je devet (FBiH), odnosno pet (RS).
Trenutno stanje pokazuje da se poslovnički ispunjava taj uvjet kada je riječ o entitetskoj podršci, jer iz FBiH SDP i HDZ BiH imaju ukupno 11, a SNSD i DNS devet zastupnika. Ostaje upitna opća većina od 22 glasa.
No, s obzirom da se od izmjena Poslovnika Predstavničkog doma PS BiH prilikom izjašnjavanja računaju glasovi, ne od ukupnog već od broja prisutnih, cijeni se kako će nedostatak zastupnika na sjednicama osigurati prolaznu ocjenu za nužne zakonske akte i odluke do izbora.
Međusobne optužbe SDA i SBB ko je u vlasti, a ko u opoziciji
Dok statistike ukazuju o matematičkoj upitnosti parlamentarne većine na razini BiH, u političkim stranakama jedni druge optužuju da su ipak, njen dio.
“SBB je opoziciona stranka u Parlamentarnoj skupštini BiH. A, SDA je ta koja je dio parlamentarne većine jer ima člana Kolegija u Domu naroda PS BiH i direktore i čelnike u brojnim agencijama i institucijama BiH. O kojoj se onda opozicionoj ulozi SDA govori”, pita Mirsad Đugum, predsjedavajući Kluba zastupnika SBB-a u Predstavničkom domu PS BiH.
On je u izjavi za Anadoliju naglasio kako će Klub SBB-a podržavati sva kvalitetna zakonska rješenja koja dolaze iz Vijeća ministara BiH, a koja su u interesu BiH i njenih građana kao što su oni koji ubrazavaju euroatlanske integracije i procese za državu BiH.
Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH Halid Genjac iz SDA, pak tvrdi kako je SBB i dalje dio parlamentarne većine.
Nema niti je bilo programske koalicije
“Parlamentarna većina je postojala i postoji sve dok u njoj sjede ljudi u Vijeću ministara BiH. Stoga SBB je njen dio. Jer, imati zamjenika ministra finansija i trezora BiH, a govoriti kako ste opozicija naprosto nije tačno”, zaključio je Genjac.
Zastupnik Stranke za BiH u Predstavničkom domu PS BiH Beriz Belkić za Anadoliju, navodi kako na razini BiH “nemamo parlamentarnu većinu, niti je ikada bilo na ozbiljan način”.
“Programske koalicije nikada nije ni bilo, nego je većina zavisila od posla do posla. Na sceni imamo parlamentarnu većinu iz računice. To je najbolje pokazalo kada je u pitanju raspodjela novca kao misija. Tako smo imali usvajanje izmjena i dopuna Zakona o kompaniji za prijenos električne energije (Elektroprijenos) BiH samo radi raspodjele dobiti. Složnosti je bilo i kada je trebalo ukinuti sukob interesa, oslabiti sistem javnih nabavki ili kada se bavilo kadrovskim namještanjem”, zaključio je Belkić.
Oko pitanja koja se odnose na europske integracije i jačanje kapaciteta države, te dobrobiti građana BIH, cijeni Belkić, sve stranke okupljene oko parlamentarne većine u ovom manadatu imale su “minimalni zajednički imenitelj”.
Inače, iz parlamentarne većine koja je na početku brojala šest stranaka, prvo je smjenom kadrova u Vijeću ministara BiH isključena SDA sredinom 2012. godine (zamjenio je SBB), a potom i SDS krajem 2013. godine kada su razriješeni kadrovi te stranke kako iz Vijeća ministara BiH tako i iz Kolegija Doma naroda PS BiH.
Genjac: Ne pada nam na pamet ulaziti u vlast pred izbore
Do oktobarskih općih izbora u BiH u nepotpunom sastavu moglo bi djelovati i Vijeće ministara BiH. Do, tada bi naime, ulogu ministra sigurnosti u funkciji vršioca dužnosti mogao obavljati njegov zamjenik Mladen Ćavar, a nakon smjene Radončića.
“U skladu sa zakonskim rješenjima zamjenik ministra u nedostatku ministra rukovodi ministarstvom. SDA ne pada na pamet da predlaže kandidata za ministra sigurnosti BiH nekoliko mjeseci pred izbore. U tom slučaju ne samo što bi ponovno morali postati dio parlamentarne većine, već bi morali na sebe preuzeti i dio odgovornosti koja je nastala njenim neučinkovitim djelovanjem od sredine 2012. godine kada smo prešli u opoziciono djelovanje”, naglasio je Halid Genjac, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH, koji je inače, i predsjednik Glavnog odbora SDA.
KOMENTARI