Rijetki američki predsjednici dolaze na dužnost s toliko međunarodnih putovanja kao Joe Biden, ipak, predsjednik SAD-a je naročito vezan za pet mjesta na evropskom kontinetu.
Tokom svog mandata na mjestu potpredsjednika Biden je bio u čak 57 zemalja. Kad se tome dodaju stotine putovanja u svojstvu američkog senatora u komitetu za vanjske odnose početkom 1970-ih, moglo bi se reći da Biden ima najveći ugljični trag od svih koji su ikad živjeli u Bijeloj kući.
Mnoga od tih putovanja bila su u Evropi, koja je oduvijek imala posebno mjesto u Bidenovom srcu. Zbog toga nije slučajno otputovao na prvo inozemno putovanje na kontinent. Službena svrha Bidenovog putovanja mogla bi biti pokazivanje malo ljubavi evropskim saveznicima nakon premlaćivanja koje su pretrpjeli pod njegovim prethodnikom, ali Biden iskreno voli Evropu.
Taj je entuzijazam bio opipljiv tokom godina, bilo da je bio u posjeti svojoj pradomovini u Irskoj, Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji ili najudaljenijim dijelovima Balkana, svim mjestima kojima se vraćao iznova i iznova.
“Bila je to radost mog života”, rekao je Biden prije nekoliko godina o svojim putovanjima. Pet je mjesta koja su Bidena trajno vezala za Evropu.
Koliko je lična Bidenova veza s Irskom postalo je jasno kada je svoju porodicu odveo u grofoviju Mayo u zapadnoj Irskoj 2016. Odatle je sredinom 1800-ih jedan od njegovih pradjedova krenuo put Amerike. Hiljade mještana nizalo se po ulicama kako bi ugledalo tadašnjeg potpredsjednika, koji je tamo proveo veći dio svog vremena sastajući se s daljom rodbinom.
“Zvuči bizarno, ali sjeli smo i činilo se kao da se znamo oduvijek”, rekao je.
Drugi kutak Evrope u kojem su se profesionalno i politički stapali u jedno za Bidena je bivša Jugoslavija, regija bogata historijskim podjelama koje se ne razlikuju od Irske.
Na te paralele osvrnuo se u govoru 1999. godine nakon vazdušne kampanje NATO-a protiv Jugoslavije, koja je primorala Beograd da se povuče s Kosova.
“Bosna i Kosovo su oslobođeni od Beograda, ali, kao što je bio slučaj u Irskoj, ljudi često koriste svoju slobodu da se međusobno ubijaju”, žalio je Biden.
Početkom 1990-ih bio je odlučni zagovornik američkog angažmana u regiji, kako bi se spriječilo ubijanje nevinih u Bosni i na Kosovu. U izdanju New York Timesa iz 1993. godine upozorio je da embargo na oružje Ujedinjenih nacija, koji zabranjuje prodaju oružja u Bosnu, ustvari “kodificira srpsku agresiju” i prepušta ljude stradanju.
“Zapad je toliko patetično propao, a Bosna je tako strašno patila da su bosanski lideri opravdano sumnjičavi”, rekao je.
Embargo nikada nije ukinut, uglavnom zbog evropskog otpora, ali kao što će kasnije pokazati genocid u Srebrenici i druge strahote rata, Biden i drugi kritičari bili su u pravu.
Biden nikada nije odustao od Balkana, vraćao se iznova, dugo nakon što je većina zapadnih političara izgubila interes. “Balkan nije strateški sporedni show”, rekao je kolegama iz Senata nakon što je 2001. posjetio regiju. “Jugoistočna Evropa ostaje centralna za sigurnost cijelog kontinenta, a time i Sjedinjenih Država.”
Kao uvjereni transatlantičar, Biden nije nigdje kod kuće kao u kormilarnici zapadnog saveza – sjedištu NATO-a. Bio je potpredsjednik NATO-ove promatračke grupe u Senatu, osnovane 1997. godine u cilju proširenja saveza. Kada je Senat 1998. odobrio proširenje NATO-a, Biden je to nazvao “početkom dodatnih 50 godina mira”.
Za Bidena je NATO više od pukog saveza, predstavlja moć američkih ideala i ono što mnogi iz njegove generacije još uvijek smatraju historijskom misijom SAD-a za širenje slobode i demokratije širom svijeta. Pozivanje bivših zemalja Varšavskog pakta u NATO nije imalo za cilj samo osiguravanje njihove buduće sigurnosti. Biden je još 1998. godine rekao: “Ispravit ćemo historijsku nepravdu prema Poljacima, Česima i Mađarima, za koju je kriv Josif Staljin”.
Bidenova povezanost s glavnim gradom Bavarske ima manje veze s poznatim pivnicama nego s tamošnjom godišnjom sigurnosnom konferencijom, koju neki s ljubavlju nazivaju “Davos s oružjem”.
Biden je postao redovni član godišnjeg sastanka tokom Hladnog rata kada je još bio poznat pod njemačkim imenom: Wehrkunde.
Tokom Hladnog rata Biden će se pridružiti drugim vodećim ličnostima zapadne alijanse u podrumu Stube hotela, gdje su se održavali sastanci i gdje je razgovarano o pivu te se kovala zavjera protiv Sovjeta. Lični odnosi izgrađeni u Minhenu tokom godina pomogli su stvoriti ljepilo koje je Zapad držalo na okupu kroz izazove tog razdoblja i u kasnijem periodu.
Biden nikad nije prestao dolaziti. U govoru na sastanku 2019. godine, koji je danas poznat kao Minhenska konferencija o sigurnosti, Biden je izuzeo tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea, koji je također bio tamo, uzvikujući: “Obećavam vam … Vratit ćemo se”. Ranije ove godine vratio se u Minhen, barem virtualno, kako bi uputio svoju sada poznatu poruku: “Amerika se vratila”.
Bidenova odluka da medeni mjesec provede na čuvenom mađarskom jezeru Balaton ne bi bila toliko zapažena da se to nije desilo 1977. godine.
Bez obzira na Hladni rat, to nije odvratilo Bidena, tada još u prvom mandatu senatora, da svoju suprugu odvede iza željezne zavjese. Bidenu je to bilo prvo putovanje u regiju, a osim što je uživao u ljepoti Balatona, vrijeme je provodio i u Budimpešti, sastajući se s komunističkim zvaničnicima, novinarima i neistomišljenicima.
“Do tada nisam imao pojma da je jedino mjesto na svijetu gdje vrijedi jesti ribu Balaton”, rekao je godinama kasnije. Putovanje je također oblikovalo njegov pogled na ono što je zaista bilo u opasnosti u hladnom ratu. Biden je te godine izborio mjesto u srcu Mađarske obećavši da će SAD vratiti mađarsku krunu, koju je ta zemlja otkrila u Austriji 1945. godine.
Bez obzira na dobra sjećanja, Biden se vjerovatno neće uskoro vratiti u Mađarsku. Nije skrivao svoje nezadovoljstvo zbog autoritarnog preokreta u zemlji dolaskom na vlast Viktora Orbana.
KOMENTARI