Facebook ove godine slavi svoj 10. rođendan, a u desetljeću svog postojanja ostavio je neizbrisiv trag na tehnološkoj, medijskoj i marketinškoj sceni, istodobno promijenivši naš svakodnevni život i način komunikacije. Facebook više nije mlada tvrtka, već tehnološki gigant koji kotira na burzi i čiji se godišnji prihodi mjere u desecima milijarda dolara. Međutim, svaki golijat ima i svog Davida.
U slučaju Facebooka to su servisi koji prijete da najvećoj društvenoj mreži otmu dio korisnika, jer neku uslugu možda pružaju na učinkovitiji, zanimljiviji i ”više cool” način. Slijedi pet primjera!
Whisper
Na prvi pogled Whisper djeluje kao servis za razmjenu šaljivih slika i ”meme” sadržaja, kakvih na internetu ima bezbroj. Međutim, kada malo bolje pogledate, uočit ćete kako su poruke na slikama vrlo osobnog i intimnog karaktera. Whisper je aplikacija koja korisnicima omogućuje da s drugima podijele svoje tajne i skrivene misli, i to potpuno anonimno. I u tom grmu leži zec! Premda na Facebooku ljudi redovito dijele informacije i zbivanja iz privatnog života, teško da će netko napisati status u stilu: “Mislim da je vjenčanica moje drage bila grozna.” Whisper, pak, vrvi takvim porukama upravo zbog toga što, za razliku od Facebooka, svoju filozofiju bazira na anonimnosti. Servis pokrenut 2012. u posljednje vrijeme bilježi strelovit rast, pa je tako u prosincu zabilježio gotovo 3 milijarde prikaza stranica. Vrlo je popularan među studentima i općenito mlađom populacijom. Poput Facebooka u svojim počecima…
Snapchat
Facebook je već u slučaju Instagrama pokazao kako je sklon učinkovitoj taktici – kupnji konkurencije. Mark Zuckerberg za Instagram je platio milijardu dolara, ali za Snapchat bio je spreman izdvojiti tri puta više! Međutim, 23-godišnji Evan Spiegel, čelni čovjek Snapchata, odbio je velikodušnu ponudu jer vjeruje kako njegova tvrtka vrijedi više. Za koncept Snapchata uistinu je teško reći je li genijalan ili jednostavno sulud. Riječ je o aplikaciji koja omogućuje razmjenjivanje poruka i fotografija, ali sav sadržaj koji korisnik pošalje, odnosno primi, automatski nestaje za nekoliko sekunda. Tinejdžeri su poludjeli za time, što očito brine Zuckerberga.
Google Plus
Google Plus još uvijek nosi stigmu društvene mreže “na kojoj su svi, ali nitko je ne koristi”, ali to je ipak generalizacija. Facebook je još prije dvije godine, uoči izlaska na tržište kapitala, u svom burzovnom prospektu među glavnim konkurentima izdvojio i Google, koji ima tendenciju da svoju društvenu mrežu integrira s ostalim servisima i proizvodima, poput Androida, Gmaila ili tražilice. Uostalom, nedavno smo vidjeli kamo to vodi nakon što je uvedeno komentiranje na YouTubeu putem Google Plus profila. Također, nastavi li Facebook svoje igre s algoritmima i ograničavanjem dosega fanova, revoltirani brendovi mogli bi dati veću šansu Google Plusu, na kojemu nema takvih problema.
WhatsApp
WhatsApp, iznimno popularna aplikacija za dopisivanje, nedavno je premašio 400 milijuna aktivnih korisnika i njihov broj nezaustavljivo raste, i to ponajviše na štetu Facebook Messengera. Premda se Messenger kao izdvojena aplikacija nalazi na gotovo svakom pametnom telefonu, dobar dio mobilnih korisnika sve više preferira WhatsApp, koji osim tekstualnih poruka omogućuje i slanje slika, videozapisa te glasovnih poruka. Statistika je pritom zapanjujuća: broj poslanih i primljenih poruka putem WhatsAppa početkom ove godine premašio je 50 milijarda – dnevno! Prema podacima internetske stranice Distimo, WhatsApp je u prosincu zauzeo drugo mjesto na ljestvici najpopularnijih besplatnih aplikacija za Android – jedno mjesto iznad Facebook Messengera. Znakovito, zar ne?
Twitter
Premda je u suštini riječ o sasvim različitim servisima, Twitter je još od svojih početaka trn u oku Facebooku. Razlog je sasvim očit – Twitter je učinkovitiji i brži servis za širenje vijesti i kolanje informacija. Kako bi zaoštrio bitku s Twitterom, Facebook je odabrao najlakšu strategiju – imitiranje. Najprije se news feed počeo osvježavati u realnom vremenu, pa je uvedena mogućnost da korisnici mogu pratiti i one koji im nisu prijatelji, da bi kasnije sve kulminiralo pojavom hashtagova na Facebooku. Međutim, tu nije kraj. Facebook je nedavno prilagodio svoje algoritme kako bi na news feedu do izražaja došle poveznice na vijesti i članke, a svjetlo dana upravo je ugledala i njegova aplikacija Paper, čija je glavna svrha agregiranje medijskog sadržaja. Ni Twitter nije ostao dužan, pa je počeo sve više stavljati naglasak na fotografije i vizualni sadržaj, postavši tako sličniji Facebooku, pri čemu je sve teže razaznati tko tu koga zapravo imitira.
KOMENTARI