Sprječavanje širenja govora mržnje putem društvenih medija postaje sve veći izazov za društvo. Zbog slabih kapaciteta i nedovoljno istraženih mehanizma za borbu protiv ove pojave, posebno u državama sa visokom stopom siromaštva i nezaposlenosti, govor mržnje često je samo prva stepenica ka puno gorim i opasnijim pojavama kao što su radikalizam ili nasilni ekstremizam.
– Ne postoji zločin iz mržnje kojem nije prethodio govor mržnje – rekao je specijalni povjerenik UN za sprečavanje genocida Adama Dieng i njegove riječi treba uzeti sa krajnjom ozbiljnošću, naročito u društvima sa još uvijek prisutnim ratnim traumama i konstantnom prisutnošću međuetničkih tenzija. Mnoga istraživanja pokazuju kako postoji direktna veza između govora mržnje na Internetu, radikalizacije mladih ljudi i učestalosti incidenata motivisanih mržnjom. Zbog toga je od ključne važnosti shvatiti razmjere i potencijalne opasnosti ovog problema, te početi djelovati na njegovom rješavanju.
Jedan od značajnijih projekata koji su u našoj zemlji implementirani sa ovim ciljem je projekt “Jačanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini da prepozna i prati online prijetnje na društvenim mrežama”, kojeg su za međunarodnu organizaciju Hedayah implementirali nevladina organizacija Ja BiH u EU i Centar za sigurnosne studije BiH uz finansijsku podršku Evropske unije.
Podršku projektu je pružilo i Ministarstvo sigurnosti BiH, kao i nevladine organizacije Koalicija marginalizovanih grupa (KOMA), Prava za sve, Munja Inkubator, PREC Živinice, te Omladinski resursni centar Tuzla, zahvaljujući čemu je osigurana edukacija preko stotinu mladih ljudi i jedanaest mentora iz civilnog društva, medija, IT sektora i sektora sigurnosti, o prepoznavanju formi, narativa i trendovima širenja govora mržnje i radikalizacije na društvenim medijima.
Kroz teoretske i praktične treninge tokom projekta se radilo na podizanju nivoa informatičke i medijske pismenosti, monitoringu društvenih mreža, prepoznavanju sadržaja koji može voditi ka nasilnom ekstremizmu, kako bi učesnici nastavili djelovati u svojim sredinama na suzbijanju govora mržnje i potencijalne radikalizacije.
– Projekat na proaktivan i participativan način, blizak mladima, objašnjava šta znači i koliko je opasan govor mržnje koji vodi radikalizmu i ekstremizmu na društvenim mrežama. Koncept treninga i odabir materijala koji su korišteni tokom treninga su se pokazali veoma dobro, mladi su brzo usvajali nova znanja, iznosili svoja mišljenja i dileme. Na jednostavan i učinkovit način su se međusobno povezali u borbi protiv govora mržnje koji vodi nasilnom ekstremizmu – kaže jedna o mentorica na projektu Diana Šehić.
Nakon što su u prvoj fazi projekta upoznati sa pojmovima govora mržnje, radikalizacije, ekstremizma i načinima kako se ove pojave manifestiraju na društvenim medijima, mladi učesnici su imali konkretne i praktične zadatke u vršenju monitoringa objava na Facebooku, Twitteru, YouTubeu, Instagramu i u sekcijama za komentare određenih portala u Bosni i Hercegovini. Na osnovu pretraga ovih objava i uz pomoć svojih mentora, mladi su izoštrili svoj senzibilitet za prepoznavanje spornih i potencijalno opasnih objava na Internetu.
Mentor na projektu Slobodan Blagovčanin pojašnjava kako je u vremenu kada velika većina mladih svoje slobodno vrijeme provodi na društvenim mrežama izuzetno važno za budu uključeni u afirmativne aktivnosti na tim mrežama.
– Mehanizmi i postupci za rano prepoznavanje govora mržnje u javnom prostoru s kojim su se upoznali tokom obuke, pomažu im da se uključe u rad na prevenciji ove pojave. Ovo je zasigurno projekat koji podstiče razvoj pojedinca i njegovo ili njeno afirmativno djelovanje u svojoj zajednici – kaže Blagovčanin.
Činjenica je da je Bosna i Hercegovina u svim istraživanjima na začelju Evrope po medijskoj pismenosti. Tako prema analizama Instituta za otvoreno društvo iz Sofije, po medijskoj pismenosti naša zemlja zauzima 32. mjesto od 35 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Ništa bolja situacija nije ni u regionu, zbog čega je važno uložiti napore na podizanju sposobnosti mladih da razumiju medijske sadržaje i reakcije na njih, te da u svojim sredinama djeluju na sprečavanju širenja lažnih vijesti, govora mržnje i sadržaja koji bi mogli voditi ka radikalizaciji i ekstremizmu.
– Online napadi na društvenim mrežama postaju sve češći, tačnije putem komentara, a napadi nisu usmjereni samo javne ličnosti, nego to može biti svako. Javnost mora znati da se postovi i komentari koji krše pravila na različitim društvenim mrežama mogu prijaviti i biti dalje procesuirani. Također je važno razlikovati slobodu govora od govora mržnje, podsticanja na nasilje, uvrede i drugih neprimjerenih poruka u javnom prostoru – poručila je Kristina (17), koja je prošla edukaciju u projektu.
U tromjesečnom periodu monitori su analizirali oko 100.000 objava na Internetu, a kao sporno je prepoznato 726. Oko polovine takvih objava (354) ocijenjeno je kao govor mržnje, njih 154 je dobilo ocjenu “radikalizam”, 151 je prepoznato kao ekstremizam dok su 54 objave sadržavale elemente koje su graničile sa nečim što označava i potencijalnu terorističku prijetnju.
Iako je broj objava identificiranih kao ekstremizam i terorizam, općenito najmanji, njihova ozbiljnost se ne može zanemariti, jer uključuje prilično ekstremistička gledišta, komentare pune bijesa, pohvalu ili indirektno najavljivanje nasilja, kao i prijetnje smrću uglavnom zasnovane na vjerskoj mržnji ili nacionalizmu.
U zaključcima projekta također stoji kako je najveći broj objava nasilnih i prijetećih sadržaja na Facebooku, i to najčešće putem komentara na članke internetskih portala koji se prenose putem ovog društvenog medija. Primijećeno je kako postoje specifični tipovi senzacionalističkih naslova koji često nisu u direktnoj vezi sa sadržajem članaka, ali služe kao okidač za učestalu pojavu komentara koji sadrže govor mržnje.
Od 42 threada koji su prepoznati kao sporni na Twitteru čak njih 23 potpada pod kategoriju “radikalizam”. Među njima su objave koje uključuju veoma radikalne poglede na islamsku religiju, kao i one koje veličaju ratne zločince, podržavaju nasilje i slično. Slična je situacija i sa platformom YouTube. Iako svi ovi društveni mediji u svojim pravilima korištenja jasno zabranjuju takve elemente, bitno je znati da se svaki radikalan sadržaj može prijaviti direktno FB, Twitteru, YouTube-u ili drugim platformama ali i institucijama u Bosni i Hercegovini.
Više informacija za prijave možete pronaći i na web stranici www.prepoznaj.ba koja je kreirana u okviru ovog projekta.
Nemogućnost da se uklone svi sadržaji koje sadrže govor mržnje, društvo i korisnike ostavlja sa ogromnim izazovom i odgovornošću da sami prepoznaju toksične i opasne objave. Zato su inicijative poput projekta “Jačanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini da prepozna i prati online prijetnje na društvenim mrežama“, važne kako bi se što veći broj ljudi senzibilizirao na prijetnju koju sa sobom nose govor mržnje i radikalizam na Internetu i kako bi se postigao “kolektivni imunitet” na ovu pošast.
KOMENTARI