instant fap
NaslovnicaBiH

Pobjeda pravne države

Pobjeda pravne države

Ustavni sud Federacije BiH danas je odlučio da je 16. redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 26. juna održana suprotno Poslovniku o radu Predstavničkog doma čime je povrijeđen Ustav FBiH, a i sve odluke sa sporne sjednice su donesene suprotno Poslovniku i Ustavu FBiH.

Presudu je Sud donio danas u poslijepodnevnim satima, nakon što je ujutro održana jednoiposatna javna rasprava po zahtjevu Denisa Zvizdića i Stanka Primorca za rješavanje spora sa Predstavničkim domom.

Stanje prije 26. juna

– Zadovoljni smo presudom i smatram da je ovo pobjeda pravne države i dokaz da i najviši dužnosnici zakonodavne vlasti moraju poštovati pravne norme. Drago mi je da je Ustavni sud FBiH dokazao da ustavno sudstvo nije u funkciji političkog pragmatizma i svrsishodnosti, kako smo to mogli čuti od zastupnika suprotne strane, izjavio je Nedim Ademović, pravni zastupnik Denisa Zvizdića i Stanka Primorca u ovom predmetu, dodavši da očekuje da se sad stanje u Predstavničkom domu vrati na ono prije održavanja 16. redovne sjednice.

Novu parlamentarnu većinu ispred Predstavničkog doma na današnjouj raspravi zastupali su Tomo Vidović, u svojstvu predsjednika Zakonodavnopravne komisije Doma i Nasir Beganović, zamjenik predsjedavajućeg ovog radnog tijela, dok se pozivu Suda, bez pojašnjenja, danas nije odazvao Sead Dizdarević, šef Službe radnih tijela u funkciji sekretara Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Tokom javne rasprave sudije Ustavnog suda kroz pitanja strankama u ovom sporu pokušale su prikupiti što više činjenica oko sporne sjednice Predstavničkog doma, kojoj su 26. juna prisustvovali samo federalni poslanici stranaka nove parlamentarne većine (SDP-a BiH, SBB-a, HDZ-a 1990 i HDZ-a BiH) i na kojoj su smijenjeni  Zvizdić i Primorac, a na njihova mjesta imenovani Fehim Škaljić i Tomo Vidović.

Tad su donesene i odluke o imenovanju privremenog UO RTVFBiH, od federalnog premijera zatraženo je da smijeni “federalne ministre koji opstruišu rad”, a od predsjednika i dopredsjednika Federacije da podnesu ostavke. Sporna sjednica je bila održana iako je 22. juna Kolegij Predstavničkog doma sa šest glasova za i pet protiv, odlučio da se ona odgodi za 3. i 4. juli, nakon što se 2. jula održi jednoglasno dogovorena vanredna sjednica Doma. O svim terminima je isti dan bila poslata obavijest poslanicima. Današnjom presudom potvrđena je teza iz zahtjeva Zvizdića i Primoraca da je vodeća struktura Predstavničkog doma izabrana na neustavan način i da to zakonodavno tijelo od 16. sjednice nije bilo sastavljeno na ustavan način, što je dovelo u pitanje legitimnost i svih odluka donesenih na toj sjednici.

Nesporna rekonstrukcija

Ademović je na početku svog izlaganja danas istakao žaljenje što Predstavnički dom nikad nije dostavio odgovor, te istakao da ovaj predmet “otvara ozbiljno pitanje o mogućnosti provedbe demokratije bez poštivanja principa pravne države”, i da se “demokratija ne može shvatiti na preformalistički način u smislu da se izjednačava sa prostim odlukama demokratske većine u zakonodavnom tijelu, jer demokratski nosioci vlasti koji negiraju osnovne postulate pravne države negiraju i samu demokratiju”.
– Nije sporno da se vrši rekonstrukcija vlasti i koalicione većine i za vrijeme mandatnog perioda, jer je to dio demokratije. Međutim, ako se to čini, moraju se poštivati Ustav i drugi normativni okviri koji važe u ovoj državi. Tvrdimo da je Predstavnički dom Parlamenta FBiH provodeći svoje demokratsko pravo donošenjem odluka u tom domu grubo prekršio princip pravne države. Ukoliko Parlament neće poštivati Ustav i Poslovnik, ko će?, rekao je između ostalog Ademović u uvodnom izlaganju.

Vidović je odgovorio da je odgovor iz Predstavničkog doma bio pripreman, ali da je bilo teško “koncizno odgovoriti na široke elaboracije koje se kreću u okvirima prave teorije”.

Vidovićev prijedlog Sudu

– Njihov zahtjev potpuno je neutemeljen, neargumentiran, proizvoljno formuliran, rekao je Vidović, istakavši da su odluke na 16. sjednici donesene po Poslovniku, te da Poslovnik ne poznaje odgađanje sjednica. On je potom predložio Sudu da “zaključkom odbaci Zvizdićev i Primorčev zahtjev zbog nenadležnosti, budući da se radi o poslovničkoj materiji i odlukama jednog doma kao pojedinačnim pravnim aktima”, nakon čega je sudija izvjestilac Aleksandra Martinović napomenula da se u ovom predmetu ne radi o ocjeni ustavnosti, već o rješavanju spora!

U sudijskim pitanjima koja su uslijedila najviše su se tražili odgovori koji bi razjasnili odlučivanje na sjednici Kolegija 22. juna, o tome da li su poslanici koji su  ipak došli na odgođenu sjednicu bili obaviješteni o njenom odgađanju, te o tome da li je uopšte iko 26. juna, nakon što je zamjenica predsjedavajućeg Mira Grgić rekla da je nepoznat razlog nedolaska Denisa Zvizdića, pokušao saznati šta je sa Zvizdićem.

Sam Zvizdić je odgovorio da je na Kolegiju 22. juna bilo 11 članova, od kojih su osim njega i dvoje zamjenika bili predsjednici klubova poslanika SDA, SBB, dva HDZ-a, SDP-a, NS Radom za boljitak, te ovlašteni predstavnici SBiH-a i HSP-DNZ-a. On je istakao da je to i ranije bila uobičajena praksa, naveo je da je isti dan poslao obavijest o odlaganju sjednice ranije zakazane za 26. juni, te da ga 26. juna niko nije  kontaktirao i pitao gdje je. Vidović je, pak, istakao da je pošta sa obavijestima o odlaganju kasnila.
– Kolegij je bio u petak, ja živim u Tuzli i ta obavijest mi je stigla u ponedjeljak, a ja sam u ponedjeljak ujutro krenuo u Sarajevo. Mene je ta pošta dočekala kad sam se vratio. Iz tehničkih razloga nije bilo moguće da se blagovremeno obavijeste poslanici, kazao je Vidović.

Bili u zabludi

Ademović je tad prokomentarisao da se pokušava ostvariti scenarij da niko nije blagovremeno obaviješten o odlaganju sjednice, te da su svi u zabludi došli u Parlament 26. juna.

Sudija Ranka Cvijić je tražila da joj Vidović kaže da li je znao da je sjednica odgođena kad je putovao u Sarajevo, na šta je on odgovorio da “nešto putem medija jeste znao”, ali da mu nije stiglo obavještenje na uobičajen, pisani način. Na pitanje sudije Cvijić zašto 26. juna nije upoznao Miru Grgić, koja je “uzgred budi rečeno bila prisutna na Kolegiju kad je odgođena ta sjednica”, da je sjednica odgođena, Vidović je odgovorio da nije imao razloga da to govori. Upitan da li je iko od stručne službe za vrijeme polusatne pauze pokušao saznati gdje je Zvizdić, Vidović je rekao da mu to nije poznato. Primorac je izjavio da je ranije, u slučaju da Zvizdić kasni na sjednicu, obavezno o tome obavještavao Miru Grgić i njega. Vidović se uvjetno složio sa konstatacijom sudije Farisa Vehabovića da su svi bili upoznati sa činjenicom o odlaganju sjednice. Beganović je pred sam kraj rasprave istakao da nije po Poslovniku da se na Kolegij šalju predstavnici klubova poslanika bez obzira na ovlaštenje, na šta je Zvizdić prokomentarisao da je isti Beganović po ovlasti svog šefa kluba Škaljića, jednom djelovao u svojstvu člana Kolegija.

KOMENTARI