tediše Ljubljanske banke BiH i njihovi pravni nasljednici jučer su počeli predavati zahtjeve za vraćanje stare devizne štednje, a koji se mogu podnositi sve do kraja 2017.
Oko 130.000 štediša tako će nakon gotovo 25 godina dobiti oko 328 miliona maraka glavnice i još oko 164 miliona dolara kamata. Iz udruženja deviznih štediša u BiH naveli su da u njihove urede već više od dvije sedmice dnevno dolazi više od 60 štediša kako bi zatražili pomoć kod popunjavanja obrazaca.
Osim obrasca, dostupnog zajedno sa uputama za popunjavanje stranici srsn.si, potrebna je još kopija knjižica, instrukcija banke/eurski račun na koju će biti uplaćena sredstva i kopija lične karte. Slovenija računa da će već iduće godine isplatiti glavnice i kamate za oko 220 miliona eura i da će prvi štediše, koje budu imale potpunu dokumentaciju, biti podmireni u drugom kvartalu sljedeće godine.
Problemi u FBiH
Iz udruženja štediša kazali su za Faktor kako popunjavanje i predaja zahtjeva ide “glatko”.“Najveća” poteškoća ako neki štediša nema otvoren devizni račun na koji će mu se uplatiti štednja, a to se, kažu, riješi u banci za deset minuta. Ako je riječ o nasljedstvu, onda se samo mora dodati sudsko rješenje o nasljedstvu, na slovenskom jeziku, ovjereno kod notara.
U Federaciji BiH je procedura komplicirana samo kod onih koji su deviznu štednju prenijeli na neke kompanije ili fondove. Slovenija traži “čiste” račune od FBiH, odnosno očitovanje Ministarstva finansija FBiH koje im treba proslijediti bazu podataka o tome ko je iskoristio, a ko nije iskoristio deviznu štednju u razdoblju privatizacije. Amila Omersoftić, predsjednica drugog Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, kazala je za Faktor kako ipak najveći broj štediša u FBiH koji imaju čistu knjižicu iz koje se jasno vidi ko je vlasnik i koja su potraživanja.
– Oni koji nemaju knjižicu, čija je knjižica “neuredna” podnose zahtjev Skrbništvu Ljubljanske banke u Sarajevu u ulici Podgaj 3, mogu i poštom i traže podatke o deviznoj štednji vlasnika računa. Trebaju navesti i broj računa. Takav dokument koji dobije od Skrbništva šalje zajedno sa obrascem – pojasnila je Omersoftić.
Gužve u uredima
Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja za zaštitu starih deviznih štediša u BiH i u dijaspori kaže kako su u RS-u devizne knjižice “čiste”, jer tokom privatizacije nisu uzimane u obzir.
– Već više od 15 dana ispunjavamo formulare koji su jednostavni, na sedam stranica, prevedeni na naše jezike. Obrađeni zahtjevi danas se već šalju. U našim uredima su velike gužve već danima. U Banjoj Luci imamo ured od 80 kvadrata koji je danas bio pun. Dnevno pomognemo u popunjavanju ili samo provjerimo oko 100 obrazaca – kazao je Nišić za Faktor.
Verifikacija devizne štednje
Hase Vojić, koji je godinama zastupao devizne štediše iz Unsko-sanskog kantona, odustao je bio prije tri godine i od tada nije aktivno radio u udruženju.
– Nisam imao više živaca čekati. Ja sam svoju deviznu štednju verificirao ranije i to riješio na drugačiji način. Prema dogovoru, štednja će mi biti isplaćena za sedam godina – kazao je Vojić za Faktor.
Srbija duguje 300 miliona
Zvonimir Kubinek iz Tuzle kaže kako Udruženje za zaštitu starih deviznih štediša u BiH i u dijaspori sad bije drugi boj sa Srbijom. Radi se o potraživanju od srbijanskih banaka od oko 200 miliona glavnice, plus kamate koje se procjenjuju na više od 100 miliona maraka.
– Ja konkretno imam potraživanja kod Investbanke Beograd. Srbija je najavila riješiti to na proljeće. Imamo drugostepenu presudu i Srbija nema pravo žalbe – kazao je Kubinek za Faktor.
(P. Zvijerac/Faktor.ba/Foto: K. Softić)
KOMENTARI