Podzemni spomenik prirode kod Sanskog Mosta 

Homeinmedia danas

Podzemni spomenik prirode kod Sanskog Mosta 

Požar progutao kuću za koju je vlasnik mukotrpno radio u Sloveniji

Priroda je milionima godina strpljivo dubila i oblikovala kraški sastav planine Grmeč, prilikom čega je u čvrstoj stijeni stvarala čudesne podzemne prostore i oblike.

Jedna od najpoznatijih pećina u ovom kraju je Dabarska pećina, koja se nalazi kod istoimenog sela, na desetak kilometara od Sanskog Mosta.

Nakon što sa magistralnog puta Sanski Most – Ključ skrenete prema mjestu Krkojevci očekuje vas još pet kilometara vožnje kroz netaknutu prirodu Sanskih brda. Prva tri kilometra ovog puta su asfaltirana, dok ćete ostatak morati preći vozeći po vrlo dobrom makadamskom putu. Nakon što stignete do parkinga očekuje vas još par minuta lagane šetnje.

Na lokalitetu gdje se nalazi Dabarska pećina, nalazi se i izvor istoimene rijeke, koja svoj podzemni put završava izbijajući velikom silom iz stijene. Rijeka Dabar obrazuje tok u dužini od sedam kilometara kojim zmijoliko vijuga kroz kanjon obrastao bogatom vegetacijom i svoj put završava u rijeci Sani. Treba dodati kako poznavaoci rijeke Dabar tvrde da je ona pitka od izvora pa do samog ušća.

Nedaleko od izvora nalazi se ulaz u pećinu koji je visok dvadesetak metara i podsjeća na tunel koji je urezan u okomitu stijenu. Po ulasku u unutrašnjost prvo se primjećuju visoki svodovi kao i razlika u temperaturi u poređenju sa onom izvan pećine. Naime, i u vrelim ljetnim danima temperatura u pećini je za desetak stepeni niža.

I ako se Dabarska pećina ne može pohvaliti bogatim pećinskim ukrasima, kao Hrustovačka koja se nalazi u blizini, pogled na svodove koje je oblikovala voda ostavlja bez daha.

Kroz prostranu unutrašnjost pećine se može kretati u dužini oko 200 metara bez ikakve opreme, nakon čega se nailazi na jezero sa kristalno čistom vodom. Dalji prolaz je moguć samo uz pomoć čamca i ronilačke opreme.

Speleološka istraživanja su pokazala da se ona na tom mjestu račva u dva kanala koji se dalje prostiru u mrežu manjih kanala koju je nemoguće istražiti. Najduži kanal završava sifonskim jezerom i većom količinom blata koja ga je začepila, zbog čega je dalje napredovanje moguće samo ronjenjem.

Dabarska pećina se može pohvaliti i životinjskim svijetom pa je tako tokom istraživanja provedenih 2016. godine, potvrđeno kako u njoj žive tri vrste pećinskih paukova kao i veći broj slijepih miševa. Pored ovoga, stanište je i pećinskih škampa vrste “Troglocaris bosnica” koji su pronađeni još samo u pećini Suvaja kod Lušci Palanke.

Najveći “ponos” ove pećine je čovječja ribica koja je prije desetak godina pronađena u jednom od unutrašnjih jezera. Radi se o endemskoj vrsti iz praistorije koja je opstala jedino u najčišćim vodama.

Takođe, utvrđeno je kako Dabarska pećina bila nastanjivana još u neolitskom periodu. Ovu činjenicu potvrđuje pronađena grnčarija i vrijedni artefakti koji su pripadali tzv. vučedolskoj kulturi.

Vrelo rijeke Dabar i pećina proglašeni su prirodnim dobrom i nalaze se pod zaštitom države. Ovo prirodno dobro u posljednje vrijeme posjećuje sve veći broj turista i građana te ono čini neizostavni dio turističke ponude opštine Sanski Most. Ipak, stiče se dojam kako bi se ovaj prostor mogao bolje turistički iskoristiti te prije svega bolje zaštititi.

Cijeli ovaj pejzaž je zapravo “praznik” za oko te ga svakako treba posjetiti.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: 0