Pored naših rijeka, mi i vodu uvozimo: Evo zašto treba kupovati domaće!

Pored naših rijeka, mi i vodu uvozimo: Evo zašto treba kupovati domaće!

Iako je BiH među najbogatijim zemljama Evrope pitkom vodom, naše tržište preplavljeno je vodom iz uvoza. Slična situacija je i sa hranom,  strani proizvodi su dominantni na policama trgovina. Povodom takve situacije, iz Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH” pozivaju građane da prepoznaju dobar i kvalitetan domaći proivod.

Iz Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH”
rekli su da su domaći proizvodi postali prepoznatljivi na policama naših trgovina. Udruženje “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH” izbacilo je i jedinstven znak bh. kvalitete, koji su usvojile firme članice, te ga počele štampati na ambalaži svojih proizvoda.

Među prvim firmama koje su potpisale ugovor o korištenju i štampanju znaka na svojim proizvodima su: Bondary company d.o.o Sarajevo, koja se bavi proizvodnjom sokova, Akova group d.o.o, koja se bavi preradom mesa i mesnih prerađevina iz Sarajeva, Belif iz Tešnja, Green Ton d.o.o. firma iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom i punjenjem ketridža, MPI “Mlin” iz Ustikoline, Pčelica Medina iz Zenice, koja proizvodi i pakuje pčelinje proizvode, Oblo Commerc, proizvođač Alssa sokova iz Konjica, Likval d.o.o iz Vogošće, proizvođač detrdženata i sredstava za pranje, Vispak Visoko firma za kafu, čokoladu i krem namaze, snack i praškaste proizvode, D.O.O Bajrić iz Bugojna, proizvođač prehrambenih proizvoda (marmelada, kečap, majoneza…), Dado Trade d.o.o. iz Bugojna, Feniks export-import d.o.o Travnik, Sefo d.o.o iz Sarajeva, Elvan d.o.o Sarajevo, proizvođač slatkiša i tahan halve, Š Book d.o.o Sarajevo, Bony d.o.o iz Tuzle, proizvođač sokova…

“Broj se svaki dan povećava. U masi inostranih proizvoda koji dobijaju bitku na marketinškom tržištu BiH, građani će od sada sa lakoćom moći prepoznati kvalitetan domaći proizvod.Kupovinom domaćih proizvoda jačamo našu ekonomiju i otvaramo nova radna mjesta. Svaka firma koja odluči da na svojim proizvodima štampa znak ‘Domaće’ mora zadovoljavati određene kriterije o kvaliteti”, rekao je za BUKU Admir Kapo  Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće, kvalitetno proizvedeno u BiH”.

On ističe da kupovinom kvalitetnog proizvoda sa znakom koji govori da je iz BiH građani mogu uticati na razvoj privrede, punjenje državnog budžeta, poboljšanje zdravstvenih usluga, pojednostavljivanje obrazovnog sistema, smanjenje siromaštva i otvaranje novih radnih mjesta.

Podsjetimo da je Vanjsko-trgovinska komora BiH objavila podatke da od 2000. godine, pa do kraja 2006. trgovinski deficit u BiH prelazi 40 milijardi KM.

“S druge strane, BiH je već jednom nogom zakoračila u evropsku zonu slobodne trgovine, jer je članica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što osim pogodnosti, našu zemlju (sa industrijskom proizvodnjom u povoju) čini posebno ranjivom. Uvozni proizvodi dobili su još povoljnosti na ovdašnjem tržištu, dok našima nedostaje milion stvari da bili konkuretni van granica BIH”, kaže naš sagovornik.

Zbog toga, ističe Admir Kapo, cilj Udruženja je pomoć domaćim firmama da pokrenu veće proizvodne kapacitete, što bi za posljedicu imalo rješavanje barem jednog dijela društvenih problema.

“Na primjer, kroz rad smo vidjeli da nedostaje niz zakonskih propisa ili da su oni u koliziji, što otežava rad ovdašnjih kompanija, te smatramo da provođenje projekta ‘Kupujmo domaće’ umnogome pomaže da ti problemi budu riješeni”, objašnjava.

Nakon dugog istraživanja i analiza, određene su smjernice i prioriteti kojima će se Udruženje baviti:

“Lobiranjem za usvajanje zakona koji će izjednačiti uslove poslovanja bh. firmi sa poslovnim okruženjem konkurenata iz susjedstva. Ovo je jako bitno jer sa susjedima imamo najveći deficit. Evo jednog od primjera pozitivnog poslovnog okruženja u susjedstvu: u Hrvatskoj se brže registruje firma nego u BiH; postoji stimulacija proizvođačima, dok u BiH o tome nema niti govora, ili ako postoji, ne isplaćuje se; manji doprinosi na plate posebno u odnosu na Federaciju; manja cijena industrijske električne energije…”, kaže Kapo.

Ističe da je jedna od aktivnosti Udruženja i promocija domaćih firmi u dijaspori, što u konačnici treba da ima značajan uticaj na izvoz bh. robe, kao i privlačenje stranih investicija. Trenutno imaju 6 otvorenih kancelarija van granica BiH i to u Sloveniji, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Turskoj, Australiji i Holandiji.

Rade i na prepoznatljivosti domaćih proizvoda, a u tom cilju Udruženje je izbacilo znak „Domaće“, koji stoji na ambalažama proizvoda i čini ih prepoznatljivima za građane.

“Kupovinom kvalitetnih bh. proizvoda građani iskorjenjuju siromaštvo, obrazovanje i zdravstvo čine kvalitetnijim, smanjuju nezaposlenost”, ističe Kapo.

Kapo kaže da je kupovina domaćih proizvoda važna zbog podizanja ekonomskog standarda u državi.

Ukoliko budemo jedni drugima davali podršku kupujući proizvode naših fimi i koristeći usluge domaćih kompanija, novac zadržavamo u BiH i cirkuliše među nama. Što je više novca u zemlji, to smo bogatiji, raste produktivnost, povećava se zaposlenost, a to prouzrokuje veće penzije, bolje zdravstvo, školstvo….”, napominje Kapo.

On kaže da BiH ima skoro sve od proizvoda koji su u svakodnevnoj upotrebi, od prehrane do higijene.

“Do sada smo izgradili desetine brendova, a oko 30 naših firmi izvozi u desetine zapadnih, azijskih tržišta, kao i SAD-a. To je dovoljan pokazatelj o kvaliteti naših proizvoda, a kada tome još dodamo sve svjetske certifikate, onda sa sigurnoću možemo reći da imamo bogatu paletu proizvoda. Od najznačajnijih brendova su svakako Akovini proizvodi, Violeta kao regionalni brend, Hepok, Vispak, Klas, Sarajevska pivara, Vitinka, Vitaminka, Bimal…..”, kaže Admir Kapo.

On ističe da je deficit koji naša zemlja pravi na godišnjem nivou između 6,5 i 7. milijardi KM.

“Oko 2. milijarde je deficit na prehranu, što i sami možemo proizvoditi. Kupovinom stranih proizvoda, novac izlazi iz BiH za sva vremena i zbog takog ponašanja zadnje dvije decenije smo tu gdje jesmo, na dnu svih statističkih pokazatelja”, ističe.

Kapo kaže da ukoliko želimo bolji standard, veću perspektivu djeci, sretnije društvo, onda trebamo podržati jedni druge, kupovati domaće i to u domaćim tržnim centrima i na taj način ispunićemo obavezu odgovornih građana.

Kada je u pitanju svijest potrošača u našoj zemlji, naš sagovornik kaže da stanje može biti mnogo bolje.

“Treba raditi sa potrošačima, educirati ih, nuditi ono što je kvalitetno i konkurentno, a posebnu pažnju posvetiti najmlađima i onda možemo očekivati bolje rezultate i veće blagostanje”, zaključuje Admir Kapo.

KOMENTARI