instant fap
NaslovnicaVijestiRegion

Poslodavci iz Hrvatske nude posao i smještaj porodicama iz Ukrajine, postoji li takva mogućnost u BiH?

Poslodavci iz Hrvatske nude posao i smještaj porodicama iz Ukrajine, postoji li takva mogućnost u BiH?

Komesarka Evropske unije (EU) za unutrašnje poslove Ylva Johansson izjavila je krajem ove sedmice da se EU mora pripremiti da ugosti milione ukrajinskih izbjeglica dok se nastavlja rat Rusije protiv Ukrajine. Naglasila je i da je “već skoro milion izbjeglica” u  EU, te da blok mora da obezbijedi pravni status i finansiranje da ih ugoste. Ranije je već rečeno na nivou EU da će ukrajinskim izbjeglicama biti olakšano zapošljavanje, što je u interesu i EU i Ukrajinaca.

Hrvatska Vlada očekuje do 35.000 izbjeglica iz Ukrajine, a demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija za hrvatske medije je rekao da su Ukrajinci idealni migranti za razvijeni evropski svijet, ali i za samu Hrvatsku,u kojoj je takođe prisutna demografska destrukcija.

Da su poslodavci iz Hrvatske već pokazali interes za zapošljavanjem izbjeglica iz Ukrajine potvrdio nam je Dominik Raškaj, marketing i PR Manager na portalu Posao.hr i BoljiPosao.com. Za BUKU kaže da im dugogodišnji klijenti iz Hrvatske proteklih dana šalju poruke u kojima nude posao i smještaj za kompletne porodice iz Ukrajine, a uvjeren je da će se u narednom periodu broj ovakvih upita povećati obzirom da jedan dio izbjeglica namjerava ostati u Hrvatskoj.

“Smatram da će taj trend nuđenja posla i smještaja polako zaživjeti i kod nas u Bosni i Hercegovini kao sto je već duži niz godina praktikovano u Njemačkoj i drugim zemljama Zapada. Trenutno je kod nas sitacija takva da se naši građani već duži vremenski period ne javljaju na oglase za poslove u BiH, tako da je ovo idealna prilika da učinimo  dobro djelo da prihvatimo određeni broj izbjeglica u BiH koji bi bili eventualno nova radna snaga. Naravno poslodavci neće moći sve realizirati bez pomoći države jer već muče muku zbog poskupljena struje i komunalija”, ističe Raškaj i podsjeća da poslodavci za radnike iz Bangladeša i Pakistana, čiji broj se polako povećava u našoj zemlji, moraju obezbijediti dodatne obuke za rad prilagođen našem tržištu, što ne bi bio slučaj sa radnicima iz EU.

“Ja ovom prilikom izražavam duboko žaljenje zbog rata, žrtava i svega što se dešava u Ukrajini, ali naši političari moraju prestati plašiti građane sukobima kod nas, jer tako samo nanosimo štetu privredi i tjeramo investitore.  Jako je bitno poraditi na vlastitom PR-u države da bi mogli privući investitori koji bi možda upravo u Bosni i Hercegovini mogli naći zamjenu za rusko i ukrajinsko proizvodno tržite”, poručuje Raškaj.

Saša Aćić, direktora Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske za BUKU kaže da još uvijek nisu imali iskazan interes poslodavaca za radnim angažmanom izbjeglica iz Ukrajine, te da se o njihovom eventualnom radnom angažmanu nisu vodili ni razgovori sa institucijama.

“Svakako treba razmotriti mogućnost angažovanja lica koja dolaze iz Ukrajine jer vidimo da je Evropska unija zauzela fleksibilan pristup u smislu radnog angažovanja lica koja dolaze iz ovih područja, što potencijalno može imati efekte na tržište rada u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Aćić za BUKU.

Podsjetio je i kako je sama procedura radnog angažovanja stranaca u BiH komplikovana i kako Unija poslodavaca intenzivno radi na njenom pojednostavljenju. “Procedura mora biti pojednostavljena i ubrzana bez obzira na bezbjedonosne izazove. Ovi izazovi moraju biti prevaziđeni kroz promjene regulative i rast odgovornosti i efikasnosti svih instituticija i pojedinaca koji učestvuju u proceduri. I drugi izazovi vezani za obezbjeđivanje statusa u sistemu socijalne zaštite Republike Srpske i FBIH, kao i integrisanja u radnu i životnu sredinu moraju biti brzo i kvalitetno rješavani”, istakao je Aćić i dodao da institucije moraju po ovom pitanju biti mnogo proaktivnije. 

Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno.  

Tako je u prošloj godini oko dvije hiljade stranih radnika dobilo radnu dozvolu i aktivan boravak u našoj zemlji podaci su službe za poslove sa strancima. Riječ je uglavnom o građanima Srbije, Turske i Hrvatske, ali i udaljenijih zemalja, poput Bangladeša.

KOMENTARI