Slavko Martinović iz Seljačkog saveza BiH kaže da manji urod, ipak, neće uticati na cijene brašna i hljeba.
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, prinosi pšenice u BiH će vjerovatno biti smanjeni, potvrdio je jučer za Oslobođenje Slavko Martinović, potpredsjednik Seljačkog saveza BiH.
“Za pšenicu je nepovoljan bio početak proljeća, kada su se izmjenjivale padavine i toplo vrijeme, što je dovelo do bolesti pšenice. Onaj ko je zaštitio pšenicu, prošao je malo bolje. Smatram da će urod biti smanjen 20 do 30 posto, ali sumnjam da će to uticati na cijene brašna i hljeba jer smo bazirani na uvoz”, kaže Martinović.
Od nemila do nedraga
On dodaje da je problem bh. poljoprivrednika što se ne zna ko će kupiti domaću pšenicu čija cijena još nije poznata.
“Prema dostupnim informacijama, robne rezerve neće uzeti našu pšenicu. Koliko mi je poznato, novac za kupovinu pšenice je obezbijeđen, ali Vlada FBiH još nije donijela odluku da robne rezerve kupe domaću pšenicu. Ako ne otkupe domaću pšenicu, a mislim da je riječ o cifri od tri miliona KM za tu svrhu, za taj novac će biti uvezena za robne rezerve, pa će tako ispasti da FBiH potiče proizvodnju u Hrvatskoj, Srbiji ili Mađarskoj, a naša će se pšenica vući od nemila do nedraga”, kaže Martinović, te dodaje da s obzirom na dešavanja u Vladi FBiH poljoprivrednici više ne znaju s kim trebaju razgovarati.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo Sead Jeleč kaže da je u martu i aprilu bila suša koja je usporila razvoj pšenice, a od početka juna su visoke temperature, što je dovelo do prisilnog sazrijevanja žita.
“To će utjecati na niske prinose žita, a prema posljednjim informacijama, u ravničarskim krajevima se pojavila i bolest pšenice tako da se ova godina ne može smatrati jednom od boljih. Četiri posljednje sedmice bez kiše i sa visokim temperaturama negativno su se odrazili na kukuruz i proizvodnju voća. Ipak, ovo što se kod nas dešava, ne mora da utiče na cijenu pšenice. FBiH uvozi 90 posto svojih potreba za mlinsko-pekarsku industriju i ne ovisi od dešavanja na našim žitnim poljima. Najviše ovisimo o situaciji u srednjoj i istočnoj Evropi – Mađarskoj, Srbiji, Ukrajini, Rusiji, Kazahstanu i drugim žitorodnim zemljama”, kaže Jeleč, te ističe da od toga ovisi cijena žita i hljeba u BiH.
Dobar urod
S obzirom na to da BiH pšenicu uvozi i iz Srbije, zanimljivi su prvi rezultati žetve pšenice koja je počela u toj zemlji na većim površinama. U Srbiji se može očekivati natprosječan rod i dobar kvalitet hljebnog žita, a pogotovo u Vojvodini, izjavio je upravnik Odjeljenja za strna žita u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Srbislav Denčić, prenosi internet-portal capital.ba.
Ukoliko žetva, u narednih deset do 15 dana, koliko je potrebno da se obavi taj najznačajniji posao u ratarstvu, protekne bez nepredviđenih okolnosti, očekuju se prinosi pšenice od 3,7 do 3,8 tona po hektaru na području centralne Srbije i oko pet tona u Vojvodini. Denčić je istakao da, uprkos tome što su hljebnim žitom jesenas posijane rekordno male površine od oko 475.000 hektara, uz ovakav rod Srbija će imati za izvoz i do 200.000 tona pšenice.