U javnosti su “procurili” tajni dokumenti koji zapravo otkrivaju kako je Kina loše postupila u ranim fazama koronavirusa te u jednom trenutku “manipulisala” brojem zaraženih.
Naime, došlo je do otkrića da su zdravstvene vlasti u kineskoj pokrajini Hubei, u kojoj je virus prvi put i otkriven, 10. februara navele ukupno 5.918 novozaraženih koronavirusom što je za dvostruko više od službenog javnog broja potvrđenih slučajeva kako je predstavljeno javnosti.
Broj novootkrivenih slučajeva u početku prikazivan manjim nego što jeste
Ta veća brojka u to vrijeme nikada nije u potpunosti otkrivena, a kako se činilo, kineski sistem je u ranim sedmicama pandemije umanjio ozbiljnost izbijanja koronavirusa.
Ranije novootkrivena brojka nalazi se među nizom propusta koji su sadržani na 117 stranica dokumenata iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokrajine Hubei koje je CNN objavio i prethodno potvrdio da su validne.
Generalno posmatrajući, ovi dokumenti predstavljaju najznačajnije podatke koji su otkriveni u Kini od početka pandemije i pružaju prvi jasan uvid u ono što su lokalne znale i u koje vrijeme.
Kineska vlada je odmah odlučno odbacila optužbe SAD-a i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije vezane za virus. Međutim, iako dokumenti ne pružaju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja podataka, oni otkrivaju brojne nedosljednosti u onome šta su vlasti zapravo vjerovale da se događa, a šta su od toga prikazivale javnosti.
Dokumenti, koji pokrivaju nepotpuni period između oktobra 2019. i aprila ove godine, otkrivaju nefleksibilni zdravstveni sistem ograničen birokratijom odozgo prema dolje i rigidnim procedurama koje nisu bile dobro opremljene da se nose sa novom krizom.
U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti pokazuju dokaze o jasnim pogrešnim koracima i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta.
Loš sistem utvrđivanja zaraze
Jedan od najupečatljivijih podataka odnosi se na sporost s kojom je koronavirus utvrđivan lokalnim pacijentima. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje s početnim izbijanjem bolesti kao efikasno i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni službenici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja.
Izvještaj u dokumentima s početka marta kaže da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana, za što su stručnjaci rekli da je značajno otežalo korake kako za praćenje bolesti, tako i za borbu protiv nje.
Uprkos tome, Kina je odlučno branila svoje postupanje s izbijanjem epidemije. Na konferenciji za novinare 7. juna, kinesko državno vijeće objavilo je Bijelu knjigu rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na “pravovremen, otvoren i transparentan način”.
“Ulažući sveobuhvatan napor da zaustavi virus, Kina je također djelovala sa oštrim osjećajem odgovornosti prema čovječanstvu, svom narodu, potomstvu i međunarodnoj zajednici. Pružila je informacije o koronavriusu u potpunosti profesionalno i efikasno. Ona je objavljivala autoritativne i detaljne informacije što je ranije moguće i redovno, čime efikasno odgovara na zabrinutost javnosti i stvara javni konsenzus “, kaže Bijela knjiga.
Zdravstveni stručnjaci su istakli da su dokumenti otkrili zbog čega je važno ono što je Kina znala u prvim mjesecima.
“Bilo je jasno da su pogriješili – i to nisu samo greške koje se događaju kada imate posla s novim virusom – već i birokratske i politički motivirane u načinu na koji su postupali s pandemijom. vanjske odnose, koji je opširno pisao o javnom zdravstvu u Kini. To je imalo globalne posljedice. Nikada ne možete garantirati stopostotnu transparentnost. Ne radi se samo o bilo kakvom namjernom zataškavanju, ali čak i da su bili 100 posto transparentni, to ne bi zaustavio Trumpovu administraciju da umanjuje ozbiljnost virusa. Vjerovatno ne bi zaustavilo da se ovo razvije u pandemiju”, kazao je Yanzhong Huang, viši saradnik za globalnu zdravlja u Vijeću za vanjske odnose, koji je opširno pisao o javnom zdravstvu u Kini.
1. decembra godina otkako je prvi poznati pacijent pokazao simptome korone
Danas, 1. decembra, navršava se godinu otkako je prvi poznati pacijent pokazao simptome bolesti u glavnom gradu provincije Hubei Wuhan, prema ključnoj studiji u medicinskom časopisu Lancet.
U isto vrijeme kada se vjeruje da se virus prvi put pojavio, dokumenti pokazuju da se odvijala još jedna zdravstvena kriza – Hubei se suočavao sa značajnom epidemijom gripe. To je uzrokovalo porast slučajeva na 20 puta više od nivoa zabilježenog prethodne godine, pokazuju dokumenti, stavljajući ogroman nivo dodatnog stresa na ionako rastegnuti zdravstveni sistem.
“Epidemija gripe”, kako su zvaničnici napomenuli u dokumentu, nije bila prisutna samo u Wuhanu u decembru, već je bila najveća u susjednim gradovima Yichang i Xianning. Ostaje nejasno kakav je utjecaj ili povezanost gripa imala na izbijanje korone. I dok u dokumentima nema sugestija da su dvije paralelne krize povezane, informacije u vezi s veličinom Hubeijevog skoka gripe još uvijek trebaju biti objavljene u javnosti.
Otkrića koja su procurila dolaze u vrijeme kada se jača pritisak SAD-a i Evropske unije nad Kinom da u potpunosti sarađuje u istrazi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o porijeklu virusa koji se od tada proširio na sve krajeve svijeta, zarazivši više od 60 miliona ljudi i ubivši 1,46 miliona osoba.
Međutim, do sada je pristup međunarodnih stručnjaka medicinskoj evidenciji u bolnicama i “sirovim podacima” u Hubeiju bio ograničen, a WHO je prošle sedmice objavila da su imali “uvjeravanja kineskih kolega iz vlade da će putovanje na teren biti odobreno u sklopu istrage”.
Ove dokumente je CNN-u ustupio zviždač koji radi u kineskom zdravstvenom sistemu i želio je ostati anoniman, ali je dodao da je patriota motiviran da otkrije istinu koja je bila cenzurisana i oda počast kolegama koji su također odlučili progovoriti. Nejasno je kako su dokumenti pribavljeni ili zašto su odabrani samo određeni papiri.
Dokumenti pokazuju širok spektar podataka o dva određena dana, 10. februara i 7. marta, što je često u suprotnosti sa onim što su zvaničnici tada javno rekli. Ova razlika je vjerovatno posljedica kombinacije vrlo nefunkcionalnog sistema izvještavanja i ponavljanog instinkta za suzbijanjem loših vijesti, rekli su analitičari. Ovi dokumenti pokazuju puni obim onoga što su službenici znali, ali su odlučili da se ne objavi u javnosti.
10. februara, kada je Kina prijavila 2.478 novih potvrđenih slučajeva širom zemlje, dokumenti pokazuju da je Hubei zapravo imao 5.918 novih prijavljenih slučajeva. Interni broj podijeljen je u potkategorije, pružajući uvid u puni obim Hubeijeve metodologije dijagnoza u to vrijeme.
“Potvrđenih slučajeva” je 2.345, “klinički dijagnosticiranih slučajeva” 1.772 i “sumnjivih slučajeva” 1.796 – navedeno je u dokumentu.
William Schaffner, profesor zaraznih bolesti s Univerziteta Vanderbilt, rekao je da je kineski pristup konzervativan, a podaci bi “bili predstavljeni na drugačiji način da su američki epidemiolozi bili tamo da pomažu”.
Protokoli za dijagnozu koronavirusa, koje je krajem januara objavila kineska Nacionalna zdravstvena komisija, poručili su ljekarima da slučaj označe “sumnjivim” ako je pacijent imao historiju kontakata sa poznatim slučajevima i simptomima temperature i upale pluća, te da slučaj podignu na “klinički dijagnosticiran” ako su ti simptomi potvrđeni rentgenom ili CT pretragom. Slučaj bi se “potvrdio” samo ako lančana reakcija polimeraze (PCR) ili testovi genetskog sekvenciranja budu pozitivni.
Kineski zvaničnici ubrzo su poboljšali sistem izvještavanja, stavljajući “klinički dijagnosticirane” slučajeve u kategoriju “potvrđenih” do sredine februara.
Tada su sa položaja uklonjeni i najviši zdravstveni i provincijski zvaničnici u Hubeiju, koji bi na kraju bili odgovorni za izvještavanje. Štaviše, šire i poboljšano testiranje značilo je da se “sumnjivi” slučajevi mogu brže razjasniti i manje predstaviti u izvještavanju. Odvojeno, kineski dijagnostički kriteriji kritizirani su od strane zdravstvenih stručnjaka zbog njihove kontinuirane, javne odluke da se ne računaju asimptomatski slučajevi.
Broj preminulih ima najveća odstupanja
Broj mrtvih naveden u dokumentima otkriva najveća odstupanja. Ukupan broj preminulih u Hubeiju od početka izbijanja virusa iznosio je 7. marta 2.986, ali u internom izvještaju naveden je kao 3.456, uključujući 2.675 potvrđenih smrti, 647 “klinički dijagnosticiranih” smrtnih slučajeva i 126 “sumnjivih” smrtnih slučajeva.
Dali Yang, koji je obimno proučavao porijeklo epidemije, rekao je da su u februaru brojevi “i dalje bitni zbog globalne percepcije”.
Ispitivanja su od početka bila neprecizna, navodi se u dokumentima, i dovelo je do sistema izvještavanja sa višednevnim kašnjenjem u dijagnosticiranju novih slučajeva. Stručnjaci su rekli da to znači da većina dnevnih podataka koji su informisali vladin odgovor rizikuje da budu netačni ili datirani.
10. januara, jedan od dokumenata otkriva kako su tokom revizije objekata za testiranje službenici izvjestili da su kompleti za testiranje SARS-a koji su se koristili za dijagnozu novog virusa neefikasni i daju lažne negativne posledice. Također je ukazano i na to da loš nivo lične zaštitne opreme znači da uzorci virusa moraju biti neaktivni prije testiranja.
Visoka stopa lažno negativnih rezultata otkrila je niz problema. Prema izvještajima u kineskim državnim medijima početkom februara, zdravstveni stručnjaci Hubeija izrazili su frustraciju zbog tačnosti testova nukleinske kiseline. Testovi nukleinske kiseline djeluju otkrivanjem genetskog koda virusa i smatralo se da su efikasniji u otkrivanju infekcije, posebno u ranim fazama.
Nedostatak pripremljenosti ogleda se u dokumentima, čiji su dijelovi vrlo kritični u njihovoj internoj procjeni vladine podrške Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Hubeiju.
Izvještaj karakterizira Hubei CDC kao nedovoljno finansiran, bez odgovarajuće opreme za testiranje i s nemotiviranim osobljem koje je često bilo zanemareno u ogromnoj kineskoj birokratiji.
Dokumenti uključuju internu reviziju, za koju forenzička analiza pokazuje da je napisana u oktobru 2019. godine, prije početka pandemije.
Loša informatička mreža usporila objavljivanje podataka
Službenici su se također suočili sa ogromnom i neodgovarajućom informatičkom mrežom, poznatom kao kineski sistem za direktno izvještavanje o zaraznim bolestima, prema državnim medijima, instaliranom po cijeni od 167 miliona dolara nakon izbijanja SARS-a 2003. godine.
Teoretski, sistem je trebao omogućiti regionalnim bolnicama i CDC-ima da direktno prijave zarazne bolesti centralno upravljanom sistemu. To bi tada omogućilo trenutnu razmjenu podataka sa CDC-ima i relevantnim zdravstvenim odjelima širom zemlje. U stvarnosti, prijava je bila spora, rekla je jedna revizija, a mnoga druga birokratska proceduralna ograničenja ometala su brzo bilježenje i prikupljanje podataka.
Prema Huangu, iz Vijeća za međunarodne odnose, izvještaj osporava kinesku tvrdnju da je masovno ulagala u kontrolu i prevenciju bolesti nakon izbijanja SARS-a 2003. godine.
“Ako pogledate lokalni nivo, slika nije tako ružičasta kao što je vlada tvrdila”, rekao je.
Dokumenti također otkrivaju ranije neotkriveni dvadesetostruki skok slučajeva gripe zabilježen u jednoj sedmici početkom decembra u provinciji Hubei.
Prema internim podacima, u porastu, koji se dogodio u sedmici koja je započela 2. decembra, slučajevi su porasli za približno 2,059 posto u odnosu na istu sedmicu prethodne godine.
Značajno je da se epidemija te sedmice ne osjeća najoštrije u Wuhanu – epicentru izbijanja koronavirusa – već u obližnjim gradovima Yichang sa 6.135 i Xianning sa 2.148 slučajeva. Wuhan je bio treći najgore pogođen sa 2.032 nova slučaja te sedmice.
Dokumenti pokazuju da ispitivanja provedena na oboljelima od gripe daju veliki broj nepoznatih rezultata. Međutim, stručnjaci su upozorili da to ne mora nužno ukazivati na to da su nepoznati rezultati ispitivanja zapravo neotkriveni slučajevi koronavirusa.
Kineski lideri su se prvi suočili s virusom, provodeći niz drakonskih ograničenja koja su započela krajem januara s namjerom da suzbiju širenje epidemije. Koristeći sofisticirane alate za nadzor, vladini službenici provodili su stroge blokade širom zemlje, uglavnom zatvarajući više od 700 miliona ljudi u njihove domove, istovremeno zatvarajući i državne granice i provodeći široko testiranje.
Kriza legitimiteta vladinih službenika
Prema studiji objavljenoj u časopisu Science u maju, stroge mjere usvojene tokom tih prvih 50 dana pandemije vjerovatno su pomogle da se prekine lokalizirani lanac prijenosa.
U februaru je, međutim, bila druga priča. Kako su se brojevi slučajeva povećavali širom zemlje, vladini službenici suočavali su se s potencijalnom krizom legitimiteta, a javno mnijenje se brzo okrenulo protiv vladajuće Komunističke partije zbog njenog opaženog nepravilnog postupanja sa smrtonosnom novom bolešću.
U posljednjih 30 godina, kažu analitičari, čini se da su se mnogi u Kini voljni odreći političkih sloboda u zamjenu za veće materijalno bogatstvo, socijalnu stabilnost i veće mogućnosti.
Kako se virus širio, lokalni službenici su optuživani da umanjuju pojavu i rizik za javnost. Krajem decembra, mladi liječnik Li Wenliang u jednoj od glavnih bolnica u Wuhanu, bio je među ostalim medicinskim radnicima koje su pozvale lokalne vlasti, a kasnije je dobio formalnu “opomenu” od policije zbog pokušaja podizanja alarma zbog potencijalnog “SARS-a” virusa. Državni mediji izvijestili su o kazni i upozorili javnost na podmetanje glasina.
Li (34) je kasnije obolio od te bolesti. Njegovo se stanje brzo pogoršalo i rano ujutro 7. februara umro je, što je rezultiralo gotovo bez presedana nivoom bijesa i širom strogo cenzurisanog interneta u kontinentalnoj Kini.
Nije jasno u kojoj je mjeri centralna vlada bila svjesna akcija koje su se u to vrijeme odvijale u Hubeiju, niti koliko je informacija podijeljeno i s kim. Dokumenti ne upućuju na to da su vlasti u Pekingu usmjeravale lokalni proces donošenja odluka.
Međutim, procurjeli dokumenti pružaju i malo odbrane ukupnog kineskog rukovanja virusom. Izvještaji pokazuju da se Kina u ranim fazama pandemije suočila sa istim problemima računovodstva, ispitivanja i dijagnoze koji još uvijek proganjaju mnoge zapadne demokratije, čak i sada.
Slično tome, službenici ne spominju takozvano curenje iz laboratorija, niti da je virus stvorio čovjek, kao što su neki kritičari, uključujući najviše američke zvaničnike, tvrdili bez dokaza.
“Kina i njeni zdravstveni radnici bili su pod velikim naporima kad je izbijanje zahvatilo”, rekao je Yang iz Vijeća za vanjske odnose.
Dokumenti pokazuju da zdravstveni službenici nisu razumjeli veličinu predstojeće katastrofe.
Nigdje u dosijeima nije naznačeno da su zvaničnici vjerovali da će virus postati globalna pandemija.
Prema Lancetovoj studiji, u utorak se navršava tačno 12 mjeseci otkako je prvi pacijent u Wuhanu počeo pokazivati simptome. Broj umrlih i ljudi zaraženih virusom utječe na živote širom planete i dalje raste iz dana u dan.
KOMENTARI