instant fap

Prosječna plaća povećana za 125 posto: Da li su to građani u BiH osjetili na “svojoj koži”

Prosječna plaća povećana za 125 posto: Da li su to građani u BiH osjetili na “svojoj koži”

Tokom 2000. godine prosječna plaća u BiH je iznosila 372 KM. Ipak, 16 godina poslije, podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na to da je prosječna plaća u našoj državi porasla na 838 KM.

Statistički impresivni podaci, ali običnim građanima BiH je važnije pitanje da li su taj napredak osjetili u svakodnevnom životu.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona, u razgovoru za Faktor navodi da je prije svega važno imati u vidu kvalitetu statističkih podataka.

Tvrdi da je metodologija prikupljanja podataka 2000. godine kao i sam odziv kompanija i popunjavanje formulara bilo na lošijem nivou nego 2016. godine.

– Naravno, sada imamo puno bolje statističke podatke, ali prosječna plaća od 838 KM nije ono što veliki broj običnih građana uživa. U izračunu te prosječne plaće najveću ulogu imaju primanja zaposenih u državnoj administraciji koja ima solidne i zagarantirane plaće. U realnom sektoru prosjek plaća se kreće od 400 do 600 KM, zavisno od koje branše – pojašnjava Bulić.

Dodatan problem običnim radnicima je i činjenica da značajan broj poslodavaca uplaćuje minimalac, što će radnici najviše osjetiti kada budu odlazili u penziju.

Važan faktor za razumijevanje života običnih građana je i pitanje visine potrošačke korpe. Iako je izračun visine ove korpe od oko 1.800 KM za četveročlanu porodicu upitan s obzirom na to da ne postoji utvrđena metodologija kojom se dolazi do ove cifre, Bulić ističe da je neovisno od toga u BiH prisutna tiha inflacija cijena iz široke potrošnje.

– Inflacija u BiH nije visoka i na niskom je nivou, ali su cijene roba široke potrošnje u stalnom rastu na nivou od 3 do 4 posto godišnje. Plaće iz realnog sektora to nisu stizale i to je dijelom poništilo eventualne pozitivne efekte većih primanja. Pored toga, evidentan je i trend odlaska mladih osoba iz BiH, ali i odraslih ljudi u zrelim godinama. Ako imate 35-40 godina, i radite za minimalac, naravno da ćete pokušati raditi u inostranstvu. Kod nas mladi ljudi traže zaposlenje u državnoj službi, na što ih potiču i roditelji, jer je plaća tamo sigurnija i ostvaruje se niz drugih beneficija – istaknula je Bulić.

Iako iz potrošačkih udruženja ističu da obični građani nisu osjetili prednosti porasta prosječnih plaća, podaci ukazuju na to da ekonomija BiH ipak bilježi značajan napredak.

Agencija za statistiku BiH je objavila podatke koji prikazuju obim uvoza i izvoza u periodu od 2003. do 2015. godine, kao i stopu pokrivenosti uvoza izvozom. Činjenica je da je bh. privreda ostvarila napredak i od nekadašnje stope pokrivenosti od 29 posto dospjela na respektabilnu stopu od 56,7 posto.

Uporedo sa tim, bilježen je i porast izvoza kao i rast uvoza, iako u manjem obimu. Sve je to doprinijelo poboljšanju makroekonomske slike bh. privrede. Pozitivni trendovi se ipak nisu odrazili na trošenje javne administracije koja uprkos stalnom rastu prihoda od poreza uključujući i milijarde KM prihoda od indirektnih poreza, mora uzimati kredit od MMF-a.

S druge strane, ekonomski napredak BiH je zaustavljen 2009. godine kada je nastupila globalna ekonomska kriza koju su bh. kompanije, tradicionalno naslonjene na zapadna tržišta, teško podnijele. Ekonomski rast je ubrzan 2015. godine i dosegao je iznos od tri posto, da bi već naredne godine opao na 2,8 posto. Najnovije prognoze Svjetske banke ukazuju na to da će ove godine realni privredni rast BiH biti 3,2 posto, a tokom 2018. na nivou od 3,7 posto.

Ekonomski stručnjaci ističu da je jedan od ključnih uvjeta za ostvarivanje održivog rasta provođenje mjera iz Reformske agende, ali i stabilizacija političke situacije u našoj zemlji. Koliko će od najavljenog rasta bh. privrede koristi imati obični bh. građani, ostaje da se vidi.

Izvor: Faktor

KOMENTARI