instant fap

Rat je i počeo zbog granica

Hrvatski premijer Zoran Milanović neizravno je jučer komentirao vruće pitanje o kojem se već danima debatira u hrvatskoj javnosti s puno energije, a to je namjera Vlade RH da Hrvatskom saboru ove jeseni predloži ratifikaciju Sporazuma o granicama Tuđman – Izetbegović iz 1999. godine.

U govoru na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 17. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu, Milanović je rekao:

“Ovaj rat je počeo radi granica, radi toga što jedan zao, loš režim, koji su vodili loši ljudi daleko odavde, nije znao gdje su im granice i nije poznavao svoje granice. A svaka država kao i svaki čovjek da bi uspio, da bi bio vjerodostojan, da bi bio jak, mora znati šta može, ali mora znati i gdje mu je granica. A šta ne može. Hrvatske granice ćemo uvijek braniti znajući gdje su i kamo pripadaju, kao što je to radila svaka hrvatska vlast od 1990. godine naovamo”.

Predsjednik Republike Ivo Josipović govorio je u petak navečer o istoj temi, a ovaj razgovor šefa države za jednu zagrebačku komercijalnu televiziju s nacionalnom koncesijom dočekan je s ogromnom pozornošću. Hrvatski predsjednik oglasio se u vezi s ratifikacijom nakon što se diskusija o granici s BiH u domaćem medijskom prostoru već jako zahuktala.
Josipović je bio za – u oktobru

Na pojašnjenja iz Ureda predsjednika RH kako Josipoviću treba vremena da pitanje ratifikacije prouči, u dijelu javnosti podsjećalo se da se hrvatski predsjednik još u oktobru 2010. založio za ratifikaciju ovog sporazuma, rekavši da taj sporazum u dobroj mjeri zadovoljava interese obiju država i načelo da granice bivših republike postanu granice današnjih država.

“Ja sam i 2010. govorio o tome da treba razmisliti da je to jedno od mogućih rješenja. Međutim, ono što mislim da bi trebalo svakako napraviti i to preporučam da se učini, jeste da se javnosti vrlo jasno kaže da li su na dan osamostaljenja Hrvatske sporna područja bila u sastavu Hrvatske ili u sastavu Bosne i Hercegovine”, kazao je Josipović. Na pitanje koja su njegova saznanja i pod jurisdikcijom koje države su sporna područja tj. otočići Veliki i Mali školj te vrh poluotoka Klek u Malostonskom zaljevu pripadali 25. juna 1991. na dan osamostaljenja Republike Hrvatske, Josipović je odgovorio kako se u ovom trenutku ne bi u to upuštao, ali da ovo pitanje treba vrlo jasno analizirati i pokazati.

“Zato što smatram da je i saborska procedura ratifikacije vrlo važna, i da se razlikuje s obzirom na to da li su sporna područja bila u sastavu Hrvatske ili Bosne i Hercegovine”.

Ukoliko se utvrdi da je to bio bosanskohercegovački teritorij, onda je za ratifikaciju u Saboru RH potrebna relativna većina, složio se.

“Međutim, ako se pokaže da je to bilo područje u sastavu Hrvatske, onda bi tu, po meni, trebala dvotrećinska većina”, zaključio je. Konstataciju voditelja kako je problem ustvari u tome da se javnosti i građanima juga Hrvatske objasni  čija je to bila teritorija 1991, Jospović je potvrdio, i dodao:

“Jednostavna je situacija i mi nemamo što puno komentirati, mislim da se to može relativno lako i preporučam da se to javnosti jasno kaže”.

Pritom je kazao kako Sporazum nije ratificiran u Bosni i Hercegovini, kao što neki mediji govore, naglašavajući da će u Bosni i Hercegovini vrlo teško doći do ratifikacije. Nenaseljeni otočići Veliki i Mali školj te vrh poluotoka Kleka, upisani su 1974. u katastar Općine Neum, BiH, a po odredbama Badinterove komisije, granice republika bivše Jugoslavije, postale su državne granice. Dokument Badinterove komisije obvezujući je za sve novonastale države na teritoriju bivše Jugoslavije, na temelju ovog dokumenta pristupilo se razdruživanju, jer je Badinterova komisija utvrdila da se Jugoslavija raspala.

KOMENTARI