U poruci razglednice apeluje se da Sana ostane bez hidroelektrana koje bi narušile njene prirodne vrijednosti i ljepote…
Preko dvije stotine ljubitelja prirode uputilo je sa izleta na izvore Sane predsjednici Vlade Republike Srpske Željki Cvijanović razglednicu sa apelom za zaštitu rijeke Sane.
Razglednica će biti uručena danas na protokol u zgradi Vlade RS.
U poruci razglednice apeluje se da Sana ostane bez hidroelektrana koje bi narušile njene prirodne vrijednosti i ljepote, kao i da se gornji tok rijeke proglasi parkom prirode kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske do 2015. godine.
Ova akcija je nastavak kampanje Koalicije za Sanu protiv izgradnje hidroelektrane “Medna” na izvorima Sane. Takođe, Koalicija je predala inicijativu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za pokretanje procedure za Prethodnu zaštitu gornjeg toka rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine, kao prelaznog rješenja do konačnog proglašenja parka prirode.
Da podsjetimo, investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke pokušao je da izgradi malu hidroelektranu “Medna” na izvorima rijeke Sane. Izgradnju je započeo uprkos činjenici da je Prostornim planom Republike Srpske predviđeno da gornji tok rijeke Sane bude proglašen parkom prirode, a izvori Sane da budu pod strogim režimom zaštite zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti. Vlada RS je usvojila Uredbu o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, kojom je Sana svrstana u prvu kategoriju sa samo još dvije rijeke u RS.
Od kada je došlo do pokušaja da se mini hidroelektrana izgradi na ovom području lokalno stanovništvo se žestoko usprotivilo ovoj inicijativi na javnoj raspravi o procjeni uticaja MHE na životnu sredinu; opštine Ribnik i Mrkonjić Grad, na čijim teritorijama se nalaze izvori rijeke Sane, su donijele odluke u kojima se protive izgradnji MHE; Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS je u dva navrata dao negativno mišljenje o planovima za izgradnju MHE, jer su to područje već predložili za Regionalni park prirode, gdje bi gornji tok rijeke Sane imao status ‘strogi režim zaštite’.
“Na žalost, nadležne institucije, prije svih Inspektorat Republike Srpske, do sada nisu reagovali i zaustavili daljnje nezakonito uništavanje izvora rijeke Sane, te je Koalicija za zaštitu Sane primorana da se na ovaj način bori za zaštitu Sane. Borba za Sanu predstavlja i našu borbu za budućnost ove zemlje i naših potomaka, te nećemo praviti kompromise, niti odustajati”, više puta je istaknuto iz Koalicije.
Natašu Crnković, predsjednicu Centra za životnu sredinu za portal BUKA pitali smo o situaciji na izvorima Sane, simboličnoj razglednici koju danas šalju…
Kakva je trenutna situacija sa izvorima Sane imajući u vidu da se godinama borite za zaštitu ovog područja?
Smartamo da smo dijelom već pobjednici u ovoj borbi za očuvanje rijeke Sane, zato što do izgradnje hidroelektrane “Medna” još uvijek nije došlo, iako je bilo planirano da se pusti u pogon u oktobru prošle godine.
Takođe, nadamo se da će čitava kampanja koju vodimo već duži niz godina poslužiti kao primjer mogućnosti zaustavljanja štetnih projekata, ukoliko se argumentovano, energično i organizovano uključe lokalna i stručna zajednica, te šira javnosti, koja u ovom slučaju uključuje i nekoliko desetina organizacija civilnog društva.
Sklapanju koncesionih ugovora u budućnosti mora prethoditi stvarna procijena mogućih rizika i gubitaka koje mogu prouzrokovati ovakvi projekti stanovništvu, ali i životnoj sredini.
Možete li nam reći nešto više o prirodnom bogatsvu izvora Sane?
Rijeka Sana je Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka RS svrstana u prvu kategoriju sa samo još dvije rijeke u RS. Zbog svojih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, gornji tok rijeke Sane je Prostornim planom RS do 2015. godine planiran da bude park prirode, a sami izvori da budu posebno zaštićeni. Svako ko je barem jednom bio na izvorima Sane svjestan je opravdanosti da se ova rijeka sačuva. Nekoliko međunarodno važnih staništa i vrsta je identifikovano na ovom prostoru, iako je generalno slabo istraženo.
Šta bi se desilo kada bi se izgradila hidroelektrana na ovom mjestu?
Ukoliko bi se izgradila MHE trajno bi se uništile prirodne vrijednosti gornjeg toka rijeke Sane, zbog kojih je i planirana zaštita, a značajno bi se umanjili potencijali cijelog područja za razvoj održivog turizma. Moguće štete bi bile daleko veće od navodnih koristi koje bi lokalne zajednice i budžeti imali od izgadnje.
Izgradnja hidroelektrane u blizini izvora Sane bi trajno uništila riblje populacije, a samim tim i populacije ostalih organizama koji žive u i oko kanjona, ambijentalne i iskonske vrijednosti koje gornji tok Sane posjeduje i zbog kojeg je Prostornim planom RS do 2015.godine to područje predviđeno kao zaštićeno i to strogim režimom zaštite.
Planirano je da se 500 m ispod izvora napravi prva zaustavna brana iz koje bi voda, umjesto kroz kanjon, proticala kroz cijev prečnika 2,6m u dužini od oko 3 km.
Ta cijev ima protok od 12m3 u sekundi dok je prosječan protok za Sanu oko 9m3 u sekundi, a ljeti pada na samo 3m3 pa je jasno da ništa od biološkog minimuma ne bi ostalo za kanjon koji bi potpuno presušio. Ispod kanjona bi bilo izgrađeno mašinsko postrojenje i još jedna zaustavna brana. Moramo napomenuti da su ovo vrlo stara mjerenja, a da nova nisu vršena prije dodjele koncesije tako da su ove vrijednosti sada sigurno još niže.
Izgradnjom hidroelektrana na izvoru Sane bi se izgubila svaka mogućnost da se ovaj kraj razvija kroz druge privredne grane, kao što su ribarstvo ili turizam, za šta su se opštine Mrkonjić Grad i Ribnik već opredijelile u svojim planovima.
Ko bi, na račun prirode, imao korist od toga?
Lokalna zajednica sigurno ne bi. Niti šire stanovništvo Republike Srpke/BiH. Dobiti koje će imati investitor su isto tako upitne, obzirom da nivo vode u Sani, ali i u drugim našim rijekama opada, što je trend koji će se sa klimatskim promjenama nastaviti u budućnosti, te će hidroelektrane biti sve manje isplative. Vjerovatno bi direktnu i sigurnu korist imao izvođač radova za vrijeme izgradnje hidroelektrane, što je u odnosu na štetu koja ona prouzrokuje nepotrebno i komentarisati.
Nesumnjivo je da mi kao glavnog krivca vidimo Vladu Republike Srpske, jer građani plaćaju zaposlenike u nadležnim ministarstvima da odgovorno upravljaju zajedničkim resursima, a voda je jedan od najvažnijih resursa i ljudsko pravo. Ako bih trebali izdvojiti jedno ministarstvo, onda je to Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, jer oni moraju da vode računa o ciljevima Prostornog plana RS do 2015. godine i zakonima u oblasti životne sredine koji su prekršeni u postupku izdavanja ekološke dozvole za MHE Medna.
Simbolično, šaljete razglednicu Predsjednici RS, šta sa njom želite da poručite?
Slanjem razglednice sa izvora Sane želimo da pokažemo da je održivo iskorištavanje prirodnih vrijednosti kroz turizam i aktivnosti u prirodi jedini način da se oni koriste. Na taj način se privlači veliki broj ljudi, direktnu korist može imati lokalna zajednica, a priroda ostaje sačuvana. Preko 200 ljudi je poslalo sa izvora veoma jasnu poruku da Sana treba da ostane sačuvana.
Koalicija traži od Vlade Republike Srpske da postupi u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine i proglasi gornji tok Sane parkom prirode, a samo područje izvora stavi pod strogi režim zaštite.
Takođe, Koalicija od Vlade traži da Sana ostane bez hidroelektrana koje bi narušile njene prirodne vrijednosti i ljepote. Neophodno je da Vlada ukine koncesiju za izgradnju hidroelektrane “Medna”, čija izgradnja je planirana u neposrednoj blizini izvora. Ugovor o koncesiji je istekao prošle godine, a hidroelektrana nije izgrađena, tako da Vlada ima pravnu osnovu za prekid ugovora.
Koalicija za Sanu takođe traži od Vlade da ubrza proces u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u vezi sa inicijativom Koalicije za pokretanje procedure za prethodnu zaštitu gornjeg toka rijeke Sane, kao prelaznog rješenja do konačnog proglašenja parka prirode.
Koalicija za zaštitu Sane
Koalicija za zaštitu Sane je neformalna grupa udruženja građana koju čine trenutno 22 udruženja građana, a čiji su ciljevi obustavljanje planova za izgradnju hidroelektrana na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa rijeke Sane.
O rijeci
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une. Uz Unu i Neretvu smatra se jednom od najljepših i najčistijih rijeka u BiH. Duga je 146 km, s površinom porječja od 3370 km².
Sana nastaje od tri jaka krška vrela i kraka znanog pod imenom Korana, nedaleko od sela Donja Pecka – Jasenovi Potoci kod Šipova. Protiče kroz Sansku i Prijedorsku kotlinu, odnosno gradove Ključ, Sanski Most i Prijedor, gdje prima Gomjenicu, mijenja sjeverni pravac oticanja u uporednički ka zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazi Majdansku planinu, te uvire kod Novog Grada u rijeku Unu. Izvorišni krak rijeke Sane je Sanica.
Na samom ulazu u Novi Grad nalazi se i ušće Sane u Unu, a uz Unu i Neretvu smatra se jednom od najljepših i najčistijih rijeka u BiH. Sana pruža mogućnosti za razvoj kupališnog turizma, jer najvećem dijelom ima miran tok što omogućava razvoj kupališnog turizma.
KOMENTARI