instant fap

Razlike u BiH i danas žive

Troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini okončan je Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.

U međuvremenu, sva trojica potpisnika sporazuma su umrla, original dokumenta je izgubljen, a političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. U Republici Srpskoj se 21. novembar obilježava kao entitetski praznik, dok je u Federaciji BiH običan, radni dan. Danas, 17 godina od kada je parafiran Dejtonski mirovni sporazum, analitičari smatraju da jedina pozitivna stvar proizašla iz njega jeste ta da su ratni sukobi okončani.

Zamrznuti konflikt

Prema riječima Slave Kukića, profesora na Sveučilištu u Mostaru, nakon 17 godina nije sporno da je Dejtonski sporazum imao historijsko značenje za zaustavljanje rata, razaranja i krvoprolića u BiH.

– Ali, nakon 17 godina nije sporno ni to da su neki aneksi sporazuma sklepani preko noći i da se pri njihovoj izradi nije razmišljalo o dugoročnim posljedicama koje one mogu imati za BiH, a te posljedice do izražaja dolaze upravo danas. Iz te perspektive, mislim da vrijedi razmišljati u pravcu je li vrijeme Daytonu II, naglasio je Kukić, te dodao da to što neki pokušavaju rušiti Dejtonski sporazum samo je prilog tezi kako je Sporazum rađen za kratkoročne potrebe.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Predrag Simić ocijenio je da su razlike između dva entiteta koji čine BiH toliko duboke da ih, izgleda, jedino spaja Dejtonski sporazum, koji održava ravnotežu i na zapadnom Balkanu.

“Važno je da je očuvan mir, ali čini se da je Dayton zamrznuo konflikt koji je trajao u BiH od 1992. do 1995. godine. Razlike između tri naroda koji čine BiH su i danas žive kao i onda”, smatra on.

Generator podjela

“Moje uvjerenje je da je Dejtonski mirovni ugovor, koji je u suštini šizofrena politička struktura, generator daljih etničkih podjela u ovoj zemlji”, nedavno je kazao Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, te dodao da je problem Dejtonskog mirovnog sporazuma u tome što on u sebi posjeduje potencijal za izgradnju BiH, ali istovremeno i veliki potencijal za njenu razgradnju.

– Da budem vrlo precizan, radi se o mirovnom ugovoru koji kontinuirano šalje poruku integristima da je moguće napraviti BiH kao samoodrživu političku zajednicu, a istovremeno šalje poruku secesionistima da će se ovo raspasti. Zbog takve ambijentalnosti imamo situaciju da, ustvari, nema ulaganja pozitivne energije u izgradnju političke zajednice i secesionisti stalno misle da sve ovo ima rok trajanja i da će se raspasti, istakao je Ćurak te dodao: “Ipak se neće raspasti. Podsjetiću da BiH dugotrajnom povijesnom egzistencijom potvrđuje da se ona ne može raspasti ni u najgoroj mogućoj situaciji. Logika posljednjeg rata bila je takva da je ta zemlja morala da se raspadne, a ona je opstala.”

Osvrćući se na 17-godišnjicu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, američki ambasador u BiH Patrick Moon je kazao da se, s jedne strane, može reći da je mnogo toga postignuto, zemlja je u miru, postignut je napredak u izgradnji političkih struktura te je BiH krenula putem ka članstvu ka EU i napravila inicijalne korake ka članstvu u NATO-u.

– Ali, mislim da niko u ovoj zemlji ne može reći da je u potpunosti zadovoljan, jer nije postigla onaj napredak koji bi željeli građani. Treba ojačati vladavinu prava, trebaju se više poštivati ljudska prava, uključujući i ona zasnovana na spolu, rekao je ambasador Moon.

Prvi srpski entitet preko Drine

Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je jučer, povodom godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da taj dokument zaslužuje da bude historijski, jer je na osnovu njega stvoren prvi srpski entitet preko Drine.

– Mislim da je i za druge probleme, kao što je problem Kosova i Metohije, moguć neki novi dejtonski sporazum, kazao je Dačić novinarima u Beogradu te ocijenio da su promjene Dejtonskog sporazuma moguće samo uz saglasnost sva tri naroda i oba entiteta BiH.

Potpisnici Sporazuma

Dejtonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, američka savezna država Ohio, kojim je prekinut rat u Bosni i Hercegovini, a koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995, a ključni sudionici bili su Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Dejtonski mirovni sporazum zvanično je potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine i bio je kulminacija Shuttle diplomatije koju je otpočeo Holbrooke sa svojim timom pod sponzorstvom Sjedinjenih Američkih Država.

KOMENTARI