U Federaciji BiH postoji nešto manje od 53.000 samostalnih djelatnosti, od čega je 60 posto obrta, odnosno oko 30.000 subjekata posluje u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima.
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Amir Zukić, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, djelatnost obrta se može podijeliti na proizvodnu i uslužnu, s tim da je proizvodnja znatno zastupljena.
“Upoređujući podatke s početka pandemije i danas, možemo konstatovati da nije zabilježen osjetan pad broja obrta, odnosno zaposlenih u sektoru. Evidentno je kako je poslovanje u protekle dvije godine bilo otežano počevši od potpune obustave za većinu obrtnika preko ograničavanja radnog vremena, sve do pada potražnje s obzirom na to da su obrtnici bili usmjereni ka domaćem tržištu sve do donošenja novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH u septembru 2021. godine”, kazao je Zukić.
Novi Zakon, podsjetio je, stupio je na snagu 30. septembra 2021. godine, čime su obrtnici došli u znatno povoljniji položaj.
Regresiranje kamata
“Kad je finansijski dio u pitanju, u toku 2020. godine Ministarstvo je, odlukom Vlade Federacije BiH, sva raspoloživa sredstva usmjerilo za Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i Garancijski fond, čiji su korisnici između ostalih i obrtnici. U toku 2020. i 2021. godine Ministarstvo je uradilo dva kreditno – garantna programa i kroz iste stavilo na raspolaganje 50 miliona KM obrtnicima na ime garancija za kredite koje koriste u komercijalnim bankama. Također, Ministarstvo je predložilo, a Vlada Federacije BiH donijela odluku o regresiranju kamata na sve kredite iz kreditno – garantnog programa, što je i isplaćeno za 2021. godinu”, istakao je ministar.
U oktobru 2021. godine Vlada FBiH donijela je Uredbu o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima u Federaciji BiH, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije.
“Cilj dodjele ove finansijske pomoći bio je opstanak obrta i ostalih samostalnih djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije covid-19. Ukupan iznos dodijeljene finansijske pomoći je skoro 60 miliona KM (tačnije 59.999.335 KM). Pravo na dodjelu finansijske pomoći po ovoj uredbi ostvarili su svi obrti i ostale samostalne djelatnosti, koje su uredno izmirivale svoje obaveze i koje su očuvale radna mjesta, a na osnovu službenih evidencija Porezne uprave Federacije BiH, kao i Uprave za indirektno oporezivanje BiH”, kazao je Zukić.
Ovakav vid dodjele pomoći elektronskim putem, bez dostavljanja dokumentacije, a na osnovu službenih evidencija, proveden je prvi put u Federaciji BiH uspješno, što je svojevrsna novina i značajno olakšanje svim korisnicima.
Pravo na finansijsku pomoć je ostvarilo 24.766 subjekata – samostalnih djelatnosti i podržano je ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH, od čega se 60 posto odnosi na obrtnike. Ključ za raspodjelu sredstava bio je posječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM. Isplata sredstava je obavljena u januaru 2022. godine.
Zakon je, podsjeća Zukić, donio brojne prednosti obrtnicima, a izdvojio je neke od njih: omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja, skraćena i pojednostavljena procedura registracije obrta, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte čime je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka. Ističe Zukić i kako je članarina Obrtničkoj komori za 50 posto niža, da je omogućeno fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, te brojne druge pogodnosti.
“Implementacijom novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH pokretanje obrta je značajno pojednostavljeno, a to znači da je maksimalan period registracije 7 dana. Školska sprema nije limitirajući faktor, već je tržištu prepušteno da oblikuje obrtnika, a posebno je bitno pomenuti obrtni registar koji donosi novi zakon. Naime, predviđen je obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati FMRPO, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu sa ovim Zakonom. Na bazi navedenog idemo u budućnost sa realnom pretpostavkom da registracija obrta traje maksimalno 3 dana”, kaže Zukić.
Plan za 2022. godinu
Prema njegovim riječima, Ministarstvo ulaže velike napore da bi obezbjedilo veća finansijska sredstva za razvoj obrta i u narednom periodu očekuje značajan iskorak usvajanjem novog Zakona o poticanju razvoja male privrede, koji bi trebao donijeti osjetno veća sredstva za ovaj sektor, što je i zahtjev obrtnika.
“Obrtnici su, također, nezadovoljni visinom osnovice za obračun doprinosa koja je znatno veća od osnovica, koje su propisane za privredna društva i na tome ćemo raditi u narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom finansija”, kaže Zukić.
Planom rada za 2022. godinu Ministarstvo je predvidjelo donošenje podzakonskih akata da bi se novi Zakon primjenjivao u potpunosti. Također, planirana su i grant sredstva za opstanak i razvoj, odnosno zapošljavanje u sektoru obrta.
“Donošenjem Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH stvorena je pretpostavka progresivnog rasta i razvoja sektora obrta u Federaciji BiH”, zaključio je Zukić.
KOMENTARI