Reisul-ulema u Sisku: Bratstvo je moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju

HomeVijestiBiH

Reisul-ulema u Sisku: Bratstvo je moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju

Kavazović o izborima: Birajte one koji su čestiti, stručni i koji rade za opće dobr

“Događaji, kakav je današnji, bude u nama nadu da vjera ima svoje puteve do srca ljudi, da je naše bratstvo moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju”, izjavio je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović na otvaranju džamije i Islamskog centra u Sisku, Republika Hrvatska.

Reisul-ulema Kavazović na ovom skupu predvodi delegaciju koju čine muftije iz Bosne i Hercegovine i mešihata Islamske zajednice u domovinskim zemljama i dijaspori.

Obraćajući se prisutnim, reisul-ulema je naglasio da zajedništvo koje se pokazuje u Sisku pokazuje put kako bi trebali da rastu i razvijaju se međusobno povjerenje i razumijevanje.

“Mi pripadamo jedni drugima i, kao što je zapisano u našim svetim knjigama, kada jedan trpi, svi trpe; kada se jedan raduje, svi se raduju. Puno je više onoga što nas zbližava od onoga što nas dijeli”, kazao je reisul-ulema.

Istakao je da najveći izazov treba biti širenje ljubavi i mira među ljudima, te da se ne smije dozvoliti da nedaće to obeshrabre.

“Neka nam ovo svjedočanstvo zajedništva bude povod za novi poticaj da radimo još više i još jače za dobro svih nas. Kada se vratimo svojim kućama ponesimo s ovoga mjesta zavjet da ćemo svakog dana moliti za mir među ljudima, kako bismo bili odvažni da kročimo putem vjere i da u njoj nađemo nadu za novi početak”, poručio je, između ostalog, reisul-ulema.

Govor reisul-uleme Kavazovića Agencija MINA prenosi u cijelosti:

“Zahvaljujem Bogu na ovom danu. Zahvaljujem Mu na iznimnim darovima vjere, kojima danas svjedočimo ovdje u Sisku. Ovaj grad i ovi ljudi, čiji smo danas gosti, otvorili su svoja srca i postali bogatiji za novo iskustvo života i vjere.

Danas se želimo nadahnuti njihovim primjerom, udahnuti u svoje živote snagu njihove vjere, svjesni da je to duhovno postignuće došlo putem ljubavi i nošeno vjerom u Boga. Ova Božija kuća, koja danas otvara svoja vrata, sagrađena je najprije u srcima i molitvama ovdašnjih ljudi, muškaraca i žena.

Bog je vjerom darovao ljude u ovom gradu i šire, i danas smo ovdje s njima, s muslimanima i katolicima, ujedinjenim u dobru i zajedništvu. Džamija u Sisku još je jedan zalog našeg međusobnog upoznavanja i razumijevanja, koji vodi stvaranju uzajamnog povjerenja i potvrde želje da živimo u miru.

Svijet u kojem živimo je pun podjela, ratova i sukoba. Ali, postoji i bolji svijet: svijet mira, svijet koji uključuje svog bližnjeg i spremnost da se pomogne svom susjedu. Taj svijet se pojavljuje ovdje, u Sisku, u Hrvatskoj.

Ovih dana, u uzavreloj političkoj atmosferi, muslimani i katolici grade crkve i džamije zajedno po našoj Bosni i Hercegovini i u našoj Hrvatskoj. Neki se čude tom nesvakidašnjem neimarstvu. Odgovor na njihovu zapitanost može doći samo iz najdubljeg vjerskog, ali i narodnog, osjećaja bliskosti i bratstva naših ljudi, koji uz sve vještačke podjele, osjećaju da su pokornici Jednoga Boga, Onoga koji je stvorio naše zajedničke pretke od kojih smo nastali.

Trudimo se da zajednički izgradimo svijet u kojem se očituju beskrajna ljubav Božija, Njegova beskrajna veličina i ljepota Njegova stvaranja. Budimo dobra djeca jednog nam oca i jedne majke. Svijet u kojem živimo naš je zajednički dom i podjednako smo odgovorni za njega, i muslimani i katolici. Naš životni stil i naše ponašanje trebaju biti u skladu s Božijim planom, s našom vjerom koju ispovijedamo pred Bogom i pred ljudima. Pozvani smo njegovati sklad, širiti mir i dobro u nama samima, ali i sdrugim ljudima i sa svim Božijim stvorenjima.

Dozvolite mi da se na ovom mjestu prisjetimo riječi koje su zapisane u Deklaraciji o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koju su potpisali papa Franjo i imam al-akbar Ahmed Tajjib u Dubaiu, u kojoj stoji: “Sloboda je pravo svake osobe: svako uživa slobodu vjerovanja, misli i izražavanja i djelovanja. Raznolikost religija, boja kože, rase i jezika božanska su volja, po kojoj je Bog u Svojoj mudrosti stvorio ljudska bića. Ta božanska mudrost je izvor iz kojeg proizlazi pravo na slobodu vjerovanja i pravo da budemo različiti. Pravda utemeljena na milosrđu je put postizanja dostojanstvenog života na koji svako ljudsko biće ima pravo. Dijalog među vjernicima znači susretati se u ogromnom prostoru duhovnosti, zajedničkih ljudskih i društvenih vrijednosti. Također, to znači ulagati u promicanje najviših moralnih vrlina kojima religija teži, a to također znači i izbjegavanje besmislenih rasprava.”

Trebali bismo poslušati što nam žele poručiti ova dva svjetska moralna autoriteta. Riječi koje sadrži pomenuta Deklaracija nisu došle niotkuda, već su izraz dubokog promišljanja i zabrinutosti za sudbinu čovjeka u savremenom svijetui svijetu u cjelini. Danas nam se čini da se sudbina čovjeka dodatno komplicira; ona je mnogo složenija nego što je bila na koncu XX stoljeća.

Današnji svijet pokreću drugačije vrijednosti, ni sam čovjek koji se u jednom trenutku osjetio višim, više nije vrhovna vrijednost – svijet pokreću vrijednosti moći, tehnike, rase, nacije i države.

Čovjek, kakvog danas znamo, spreman je zbog neutoljive gladi za moći žrtvovati cijeli svijet. Volja za moći pobijedila je volju da se ostane čovjek koji u sebi nosi cjelinu svijeta, istinu o sebi i vjeru u Boga. Danas svjedočimo nečemu što liči na civilizirano barbarstvo i, ukoliko se ne vratimo istini, vjeri u Boga i znanju o sebi, naša sudbina je doista neizvjesna. Ipak, ovakvi i slični događaji bude u nama nadu da vjera ima svoje puteve do srca ljudi, da je naše bratstvo moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju.

Zahvaljujemo Uzvišenom što danas muslimani i katolici zajedno žive u ovom gradu. To zajedništvo svima nam pokazuje put kako bi trebali da rastu i razvijaju se naše međusobno povjerenje i naše razumijevanje. Mi pripadamo jedni drugima i, kao što je zapisano u našim svetim knjigama, kada jedan trpi, svi trpe; kada se jedan raduje, svi se raduju.

Puno je više onoga što nas zbližava od onoga što nas dijeli. Bog hoće da se natječemo u dobru: “One koji su vjerovali, a bili oni jevreji, kršćani i Sabejci – one koji su u Boga i u onaj svijet vjerovali i dobra djela činili – doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se oni neće bojati i ni za čim neće tugovati!” (Bekara, 62)

Dozvolite mi, braćo i sestre, dragi prijatelji, da u vaše i u svoje ime zahvalim svima onima koji su učestvovali u ovom dobru kojem svjedočimo danas. Posebno zahvaljujem poglavarstvu grada Siska, koje je dosta učinilo da se osjećamo prihvaćenim kao muslimani. Zahvaljujem županu na podršci koju nam je pružao, kao i premijeru, uvaženom gospodinu Andreju Plenkoviću, koji je znao priskočiti u pomoć u teškim trenucima. Posebno želim zahvaliti biskupu Vladi Košiću, koji je vlastitim primjerom posvjedočio svoju vjeru u nastanku ovog mjesta molitve. Želim istaknuti trud našeg muftije Aziza Hasanovića, glavnog imama Alem-ef. Crnkića i sve braće I sestara koji su im bili na pomoći.

Posebno želim zahvaliti našoj braći iz Republike Turske, prije svih predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, na brizi, pažnji i odgovornosti koju pokazuje prema svim ljudima na ovim našim prostorima. Molim Allaha da vas sve obaspe Svojom milošću na dan kada hlada osim Njegova neće biti.

Uz sve druge, neka nam najveći izazov bude širenje ljubavi i mira među ljudima, braćom i sestrama. Nemojmo dozvoliti da nas nedaće obeshrabre. Neka nam ovo svjedočanstvo zajedništva bude povod za novi poticaj da radimo još više i još jače za dobro svih nas. Kada se vratimo svojim kućama ponesimo s ovoga mjesta zavjet da ćemo svakog dana moliti za mir među ljudima, kako bismo bili odvažni da kročimo putem vjere i da u njoj nađemo nadu za novi početak. Allahu Uzvišeni, blagoslovi ovo mjesto, grad Sisak i ljude u njemu, učvrsti im vjeru u Tebei učini ih od onih koji se kaju za svoje grijehe i koji se čiste. Amin!”

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: 0