instant fap
NaslovnicaBiH

Reklame u BiH: Malo ideja, još manje novca

Reklame u BiH: Malo ideja, još manje novca

Iako su donekle ispunile svoj cilj, konzumenti u vrijeme vrhunskih propagandnih spotova neće trpjeti neukus i bezidejnost. I dok su se marketinški eksperti sa Zapada trudili da ispričaju što jednostavniju, ali najoriginalniju moguću priču, ukus i ovdašnjih reklamoždera postao je istančaniji.

Ako reklama nije simpatična i ugodna oku, i te kako može da upropasti proizvod ili priču koju nosi. Njihovi tvorci na ovim prostorima, reklo bi se, sebi daju previše oduška, pa napišu i stihove o nekom proizvodu, na koje konzumenti nemaju snage ni da se nasmiju, već o reklami govore kao o kič iritaciji… U tom slučaju, jedino što proizlazi je to da usluga ili proizvod ne zažive onako kako bi trebalo.

Pojava  smart telefona i internet okruženje omogućili su da radio bude uz nas i kada smo u pokretu. Tako su sadržaji radio-stanica postali dostupni u svakom trenutku, a time i reklame. Dokazano je da slušaoci gotovo nikada neće promijeniti svoju omiljenu radio-stanicu kada na njoj krenu reklamni sadržaji, a sve to je dovoljno dobar razlog da okupe što više klijenata. Ipak, izrada radio-reklame je vrlo specifična, jer za razliku od drugih vidova reklamiranja, radio-reklama slušaocu okupira samo čulo sluha.

U banjalučkom Nes radiju pojasnili su kako nastaje reklamni program koji slušaoci mogu čuti na njihovoj frekvenciji.

“Sadržaj reklame uglavnom osmišljavaju naši marketing agenti, dok je za produkciju zadužen naš tim na radiju. Klijenti sami imaju pravo da zahtijevaju kako žele da im zvuči reklama, ali isto tako dosta njih se odlučuje da nam daju samo osnovne smjernice, a cjelokupan tekst potom smišljamo mi”, kazali su na ovoj radio-stanici.

Napominju da bez obzira na to da li se njima sviđa sadržaj određene reklame, ukoliko klijent zahtijeva da ona zvuči tako, ista će u finalu tako i zvučati.

“Uvijek postoji ono pravilo da je i loša reklama – reklama, jer je činjenica da nakon više slušanja sve ulazi u uho slušalaca, a to je na kraju klijentima i najbitnije”, naveli su na Nes radiju.

Kada je u pitanju muzika koja će biti u pozadini, o tome takođe mogu da odluče klijenti, ali i da izbor muzičke podloge prepuste zaposlenima na stanici na kojoj žele da se reklamiraju.

Dragan Močević, direktor PR agencije “Prime Communications” iz Banjaluke, navodi da u njihovoj agenciji postoji kreativni tim od pet ljudi, koji su zaduženi za osmišljavanje reklama njihovih klijenata.

“Naravno, u tom poslu im sugestijama ili prijedlozima pomažu i ostali zaposleni u našoj agenciji. Često dođemo u situaciju da klijenti ne biraju ono rješenje koje bi možda bilo najbolje za njihovu promociju, već biraju ono što se njima lično sviđa”, rekao je Močević.

Pojašnjava da je agencija tu da predloži najbolja moguća rješenja, ali da je konačna odluka uvijek u rukama klijenata.

“Mana ove priče jeste to što vlasnici firmi ili direktori marketinških odjela biraju reklame po svom nahođenju i ličnim afinitetima. Dakle, ne gleda se mnogo da se dodvore ciljnoj publici, što bi trebalo da je na prvom mjestu, pa ima slučajeva kada ta reklama nema mnogo odjeka u javnosti”, istakao je on.

Smatra da BiH raspolaže značajnim brojem fantastičnih kreativaca i dizajnera koji prave odlične kreativne kampanje.

“To su ljudi koji sa svojim idejama i rješenjima pariraju kolegama u regionu, ali i šire”, kazao je Močević.

Dodaje da ovi stručnjaci s mnogo manjim budžetima nego što su to prosječni budžeti nekih svjetskih marketingških agencija prave sjajne stvari.

“Nažalost, većina kompanija u BiH još nije spremna da marketingu pristupi na pravi način niti da izdvoji adekvatan budžet za ovu namjenu, što na kraju ima uticaj na njihov poslovni uspjeh”, zaključio je Močević.

Bh. marketinški stručnjaci svjesni su situacije u reklamnom prostoru ovdašnjeg etera, ali kažu da ljudi zapravo imaju i malo mjesta za razvijanje ideje, jer se sve povezuje s nedostatkom novca, pa samim tim i jeftinom produkcijom. Ipak, naglašavaju i da dobra ideja, uz malo novca, može da bude “skupo upakovana”. Nažalost, malobrojni se vode ovom marketinškom maksimom.

U BiH se reklamira sve – od igle do lokomotive, a sa druge strane mnogi bi rekli da se u njima i mnogo laže, pa se “podvaljuju” priče o kvalitetu koji u stvarnosti zapravo nije ni približan onom izreklamiranom.

Tako, sa druge strane, Vedran Brahić, marketinški stručnjak sarajevske M.G.M.A. agencije, kaže da je BiH daleko ispod evropskog i svjetskog nivoa.

“Baš sve se svodi na novac, odnosno nedostatak novca. Međutim, bitnija je ideja, s malo sredstava uvijek možete da napravite veliku reklamnu priču. Naša agencija uvijek se oslanja na kreativni tim, ali moramo da pratimo i trendove. Zaista, na tom tržištu ima svega. Osim toga, dešava se da i klijenti imaju posebne želje, ali im onda sugerišemo kako bi trebalo da izgleda njihova reklama. Mada, klijent je uvijek u pravu, jer on i plaća tu reklamu. Onda se trudimo da prilagodimo želje i aktuelna dešavanja u ekonomsko-propagandnoj sferi”, napominje Brahić, dodajući da se tvoci reklama u svijetu utrkuju čija će ideja biti originalnija i kvalitetnija, jer je to siguran početak puta za uspjeh proizvoda.

Originalnost = uspjeh

– Japanska PR kompanija “Absolute Territory” plaća ženama da nose reklamne naljepnice na butinama. Nakon što odabere reklamu, djevojka je mora nositi osam sati dnevno. Kako bi dokazale da aktivno izlaze, djevojke moraju da postavljaju i fotografije na Facebook, Twitter i druge društvene mreže.

– Lanac butika “Superette” želio je da reklamira prodaju kratkih šortseva. Marketinška agencija “DDB Auckland” postavila je pločice na autobuskim stanicama, klupama u parku i tržnim centrima. Ukoliko ljudi sjednu na klupu, pločice jednostavno utisnu marketinšku poruku u njihove butine i pretvaraju ih u besplatnu pokretnu reklamu.

– Organizacija “Amnesty International” 2009. godine “upakovala” je mladu volonterku u providni kofer i “provukla” je prtljažnim trakama njemačkih aerodroma. Na koferu je bio natpis “Zaustavimo trgovinu robljem”.

– Sigurnosna kompanija ADT je, pomoću agencije DDB, upadala u stambene zgrade širom Santijaga i u stanove ubacivala kutije na kojima je bio ADT-ov logo i natpis “Provala u vaš stan je lakša nego što mislite”.

– Njemačka izdavačka kuća “Eichborn” 2009. godine pustila je dvije stotine muha na koje su bili privezani baneri. Baneri su dizajnirani tako da muhe mogu da polete s njima, ali nisko i na kratke relacije te su se morale neprestano spuštati na posjetioce.

– Marketinška agencija “Grey” iz Stokholma postavila je flajere s uzorkom gela za intimno pranje “Lactacyd” na sjedišta 10.000 ženskih bicikala u nekoliko većih gradova u Švedskoj.

– “Zurich HelpPoint”, svjetski osiguravajući konglomerat, zaključio je da ljudima neće previše smetati ako stave malo razbijenog stakla, grafita i naljepnica s ogrebotinama na njihov automobil. Kada žrtve reklame shvate da se radi samo o naljepnici i odlijepe je, ukaže se natpis na poleđini “Za brze i jednostavne popravke automobila kontaktirajte ‘Zurich HelpPoint'”.

KOMENTARI