Tomašica
Pisati po zahtjevu (narudžbi) neuobičajen je princip nastajanja ovih mojih zapisa (kolumni). Jednostavno, moj pristup odabira tema nije dirigiran, niti je revanšistički… Mene ne zanimaju ljudi (pojedinci), mene zanimaju pojave i ljudske slabosti. Ponajviše slabosti mišljenja i devijacije javnog djelovanja… Možda je ova kolumna bila način da uzvratim zahvalnost Cazinjaninu (M.B.), koji je bio „zadrti“ SDA – ovac, pa onda privremeno uzeo politički azil u A SDA, pa je onda glavom bez obzira strugnuo i iz tog kriminogenog azila… Nazad… M.B. je zapravo odgovoran za ovu temu, nije se uklapala u moj raspored. Na redu je bio virtualni erotoman iz Cazina (Stijena) Hadžipašić, al on nek se malo strpi… Naime, M.B. me je uporno nastojao ubijediti u opravdanost analize i moga (autorovog) mišljenja o premijerovom nastupu na Alternativnoj TV – („1 na 1“ – intervju).
Iako srednjoškolske tehničke naobrazbe, autor se u svim prosudbama javno izrečenih stavova (bilo koga) rukovodi logikom. Jer je logika filozofska disciplina ili ako bolje hoćete nauka o principima pravilnog mišljenja. Odnosno, nauka o donošenju sudova i zaključaka suglasno racionalnim pretpostavkama… Dakle, mi zapravo samo i možemo pretpostavljati kakvo je nečije konkretno mišljenje o nekoj pojavi, problemu i sl.. Diskurs govora u svojoj semantičkoj (značenjskoj) logici ima ono što je jasno – manifestno i latentno (prikriveno)… Autor pokušava razobličiti ovo drugo… Uvijek sa vremenskom zadrškom radim ove svoje analize jer je vrijeme najbolji putokaz i svjedok o nečijem mišljenju ili stavu… Veoma cijenim (obazriv kakav jesam) i stavove drugih… Posebno su mi važni stavovi običnih čitalaca, konzumenata javne i pisane riječi… Ko god se uzda u naivnost konzumentsko – slušalačke i čitalačke civilizacije, taj se grdno vara…
Možda je upravo ovaj intelektualni potencijal slušalačke publike i ponajbolje došao do izražaja u slučaju premijerovog nastupa u Cazinu na godišnjici 5. Korpusa. Nastup na Alternativnoj i govor u Cazinu svakako je jedna cjelina. Cjelina neuspjelog medijskog pokušaja restauracije svoga (politički oronulog) lika i ušminkavanja vlastitog životopisa…
Pokušaj je to i lažnog hrabrenja samoga sebe, a njegova će situacija za njega svakim danom biti teža i nelagodnija. Da budemo ovdje otvoreni, njegova je politička karizma (koju je nesporno imao) srozana, a sa stajališta javnog ukusa veće bi efekte zabilježio kad se nikako ne bi pojavljivao. Barem do odlaska u zatvor… To kako ga javnost doživljava najbolje svjedoče komentari koje su dosjetljivi portalisti cazin.net – a zatražili od svojih čitaoca nudeći im na uvid, kako oni napisaše: „Teatralni nastup Hamdije Lipovače u Cazinu“… Od 126 komentara svega je 9 podrške premijeru, a nekoliko neutralnih. Mogli bi zaključiti po ovim kvantitativnim pokazateljima da je preko 90 % negativnih, odnosno onih koji su njegov govor negativno ocijenili, dakle ispravno. Otprilike se ovaj procent slaže sa procentom koji je on ostvario na prošlim izborima. On je od izbora 2010. (kojim se hvali) kad je osvojio oko 35 000 glasova, na prošlim lokalnim 2012. osvojio svega oko 3 000, dakle preko 90 % glasova izgubio… To je inače rekord pada političkog rejtinga nekog političara u BiH od kada traju višestranački izbori. Silajdžić se povukao nakon izgubljenog oko 15 % biračkog tijela… Danas je upitno ko bi uopće zdrave pameti glasao za premijera koji nas je uporno ubjeđivao kako smo s njim na čelu najnaprednija i najperspektivnija regija (kanton) u BiH, a da smo usput s njim i SDP – om, po svim ekonomskim parametrima na posljednjem mjestu.
Autor će za ovu priliku citirati neke od umjerenijih komentara čitaoca cazin.net – a:
– Ha ha puko, 100 %…
– Ovaj id… kao da je pričao mrtvima…
– Fuj… preslušaj svoj govor na proslavi dana Velike Kladuše…
– … Jadan narod, ko ih vodi…
– Nije narod lud da nasjeda na Hamdine laži…
– Narod se više ne pali na galamu, sram te bilo…
– Bože sačuvaj… licemjera.. slijepac (borac) mu ispred Vlade štrajka… nije se udostojio razgovarati s njim…
– Kao da gledam Sanadera…
– Ovaj počo ko Hitler…
– A munafikluka da Bog sačuva…
– Otrcana galama…
– Gori mu pod nogama…
– G. Lipovača prodaj jedan stan pa podijeli sirotinji…
– Eh da hoće i ti izbori, pa da narod malo dihne…
„Iz čega si nastao zavisi od genetike – u šta ćeš se pretvoriti, od politike“, izreka je poljskog pjesnika i revolucionara Stanislawa Jerzyja Leca. (Preporučujem uvaženim čitaocima njegovu prekrasnu knjigu aforizama…) U što se pretvorio naš premijer najbolje da pročitate u preostalim komentarima koje je autor izbjegao radi građanske pristojnosti, naravno i kulture komunikacije citirati… Ko god običnih ljudi stav potcijeni upravo se pretvorio u ovo što je naš premijer danas… I on je to shvatio kasno, pa je u uvodu svoga govora kazao kako je u sali zauzeo mjesto među građanima jer mu prigovaraju da se „odrodio od naroda“… Danas kad je izvarao, izlagao taj dobri krajiški narod čija su od njega (Lipovače i SDP – a) bila, možda i najveća očekivanja, on se i definitivno pretvorio u najveće razočarenje. Prvo Bihaća i Bišćana, danas i svih drugih Krajišnika… Naravno račun će veoma brzo na naplatu stići, pa će se uvjeriti i bez ovoga moga svjedočenja. Na izborima 2014…
Mašta radi svašta
To da ovaj naš oronuli SDP – lider zajedno sa svojom kriminogenom partijom nema nikakvih dodirnih tačaka sa stvarnošću, jasno je mnogima… Umjesto da da odgovor na okolnosti socijalnog ambijenta i procenta siromaštva koje je uz Istočnu Hercegovinu najveće upravo kod nas u Krajini u odnosu na cijelu BiH. Za četiri godine povećano preko 6 %, a federalni 5 % prosjek. Ukupno je siromaštvom u BiH opterećeno preko 23 % stanovništva, a neki socijalni analitičari čak tvrde da je veće nego u proteklom ratu. Meni dragi Jusuf (Juka) je imao odličan prijedlog na posljednjoj sjednici Skupštine da se razmotri uvođenje dječjeg dodatka. A ministri SDP – a (Murić i Helićka) najviše kasne sa isplatama trudničkih naknada i socijalnim kategorijama. Kako ova „odgovorna“ (A SDA) stranka vodi politiku sa SDP – om, mi ćemo uskoro biti jedno „zdravo“ socijalno društvo jer ćemo svi od socijale živjeti… A dobar organizator brige za socijalne kategorije Faraon IV (Hozan) će nam uvesti i putujuće kuhinje po općinama izvan Cazina… Dirljiva gesta… Ušparao je nešto od šuma…
Upravo je Hozan glavni režiser obilježavanja godišnjice 5. Korpusa. Vjerujem da ni on nije planirao da se ova već tradicionalna manifestacija pretvori u klasični dramski komad u kome je glavna zvijezda ponovo bio naš kradopeovac. Nevjerovatna je energija ovog dramskog „umjetnika“… Borački ministar (Topčagić), predsjedavajući (Bundeva), kondomični nač. Ogrešević su pomalo improvizirali glumu. Na klasične naturšćike (početnike) su ličili u ovom cazinskom dramskom spektaklu. Uvodničar i Domaćin (F.H.) „kosovski“ – konspirativno doimao se odlučno i veoma „obaviješteno“… Međutim, Hamdo (premijer) je uistinu glumio i to jednog karakternog glumca, rekao bih i dramskog klasika… Ni svojevremeni muppet – likovi mu nisu ravni… Estradnom koreografu i scenografu (Hozanu Ogreševiću) bih preporučio da mu revolucionarno – reformski Murić složi kakvu – takvu anti – izbornu vakcinu jer on razmišljajući o idućoj izbornoj godini, nakon otvorene afere sa lažnim – nepostojećim Merhametom, pa „šumskom krađom“, sve veće auto golove napucava u Cazin. Dno političkog dna mu je zapravo u Cazinu priredio ovaj bihaćki grobar ideje socijaldemokracije. Drago mi je što je on toga barem svjestan…
Ono što je sigurno, niko na ovoj (u čast boraca) manifestaciji nije dao odgovor zašto su borci na rubu egzistencije. Zašto, konkretno RVI Cazina (amputirci) moraju pred Helezovu (SDP) „komisiju“ nositi svoje vještačke ekstremitete da bi uopće dokazali svoj status… Premijer, a i borački ministar su morali dati odgovor o strmoglavom padu razine digniteta boraca Bihaća koji čekaju na svoje stanove u najskupljoj zgradi u BiH, kojoj usput nedostaju dva sprata, a niko odgovora nema koliko uopće nedostaje novca da se završi…? Premijerova „privatna“ zgrada na moru po tržišnoj vrijednosti cirka milion eura završena za dva mjeseca, a Bišćana koji su krvlju stvarali državu možda i nikad… A platili je skupo…
Nažalost, naš premijer kako sebe naziva „vjernik“ morala i političke čistoće, sa svojom ministricom „rušiteljstva“ (Sinhom), kad – tad će morati dati odgovor na ove bihaćke graditeljske ispade… Premijer se, naravno, nije doticao ovih aktualnih pitanja vezano za status zaslužnih kategorija, on je u svom tradicionalnom stilu otvorio nove konfrontacije u Krajini. Naš prostor kao da je uklet i kao da je na njemu proizveden patent za konfrontaciju… Naš jahač krajiške apokalipse (premijer) svoja politička kretanja ritmički razvija u smjeru kojim je išao i Sanader… Bijeg preko granice… Možda istočne… Zbog čega i jeste važno da nam ambijent razdora što dublje posije, jer se tako ovima na istoku dokazuje. Upravo tako treba biti i shvaćena njegova usporedba Fikreta Abdića sa Mladićem i Karadžićem. Naime, ako je „istina“ da je Fikret – „babo“ prema Hamdinoj izjavi: „Gori od Ratka Mladića i Radovana Karadžića zajedno“, onda su agresori rehabilitirani. Onda su srpski zločini rehabilitirani. Onda je po Hamdinoj tvrdnji jasno da su Bošnjaci odgovorniji za rat i stradanja jer imaju „guju“ koja je „gora“ od neviđenih zločinačkih kapitalaca u prošlom stoljeću (Mladića i Karadžića)… Takav stav osim Hamde, od Bošnjaka samo je zastupao i zastupa Kusturica… Naravno, ovdje se postavlja pitanje – zašto, i morali se uopće sijati toliko sjeme zla i podjela među nama Krajišnicima a nismo se ni starog riješili…
On je priznao na Alternativnoj TV, kako su Fikreta Abdića: „Stvorili njegovi preci“, aludirajući na Hakiju i Hamdiju… Ima li tu u konačnici i njihove porodične odgovornosti… Na kraju, ispada opravdanim to što su srpski politički „stratezi“ zločina (Plavšićka i Krajišnik) status zatvorenika proveli u skandinavskim hotelima, pa pušteni. Od njih su, prema Hamdi ipak gori politički čelnici Bošnjaka… Njih u zatvore…
P.S. Premijerova manipulativna identifikacija sa žrtvama genocida, nakon poziranja sa kaburima u Srebrenici još je snažnije do izražaja došla u Tomašici (Prijedor). Naime, na ovoj masovnoj grobnici, a rekoše da je najveća na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, premijer je dao izjavu koja svjedoči da on baš i nije politički naivan…
Citat dijela izjave prenešene u medijima:
„…Ovdje postoje tijela koje je neko ubio, gdje je neko povukao obarač, ispalio metak koji je bio u nečijoj pušci. Ta puška je bila na nečijem ramenu, taj neko je to povukao na nečiju naredbu. Neko je to sve osmislio i smatram da onaj ko je osmislio do onoga ko je povukao obarač, moraju biti procesiurani…“
Strah za političku budućnost, nažalost stvara osjećaj pokornosti i lojalnosti. U ovom slučaju sa ovakvom izjavom u kojoj su: Bošnjaci „tijela“ koje „je neko ubio“, pa taj „neko povukao obarač“ iz „nečije puške“, sa „nečijeg ramena“, po „nečijoj naredbi“, jer „neko je to sve osmislio“… Sve je jasno… Premijer je upravo ovom neodređenom izjavom probio sve granice javnog neukusa i etičke ravnodušnosti. Učestalost upotrebe priloga niko, neko i nečije, u tako malom govornom diskursu zapravo markira stav govornika o nekom problemu. E, sad se ovdje zaustavimo i hipotetički pretpostavimo da je ovu njegovu izjavu čuo neko tko nije čuo za rat u BiH, da li bi išta iz ove njegove neodređene izjave saznao?? Premijer zapravo štiti Srbe (zločine) na štetu Bošnjaka, a narednih dana će biti suprotno jer će oni (vitalno) štititi njega do posljednjeg Bošnjaka, i to je ta uzajamna podrška…
Tek nakon knjige akademika i istoričara Vladimira Dedijera Genocid nad muslimanima, koja je objavljena 1990. godine, muslimani na prostoru bivše Jugoslavije su saznali i postali svjesni da su u Drugom svjetskom ratu podnijeli najveće žrtve i stradanja. A ne Srbi kako su komunisti 50 g. propagirali. Od Blajburga do Foče, Prijedora (Tomašice) i Srebrenice nažalost, šutnja o stradanju Bošnjaka je bila dominantno politički i intelektualni gard mislećih Bošnjaka. Zbog toga sam danas, uistinu razočaran, da neko ko sebe predstavlja brižnikom za sudbinu Bošnjaka, ne zna ili se ne usudi javno kazati da su ta „tijela“ nevini civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, da su ih ubili njihove komšije srpske nacionalnosti i da je to sve osmislila velikosrpska intelektualna elita Akademije SANU u Beogradu… A konkretno, to što se desilo u Tomašici, dio je genocidnog plana uništenja Bošnjaka i Hrvata u dolini Sane (Ključu, Sanskom Mostu i Prijedoru), zašto se danas u Hagu sudi Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. To nisu „tijela“, to nije „neko“ i „niko“, nego je to to… Ako nam je stvarna istina cilj… Bez ikakve druge pozadine…
A o kakvoj je pozadini riječ, pročitajte u narednom i posljednjem nastavku iz serije želja azilanta (M.B.) iz Cazina, pod naslovom Kačavendijada na Alternativnoj TV.
Piše: Asim Kamber
KOMENTARI