Svako malo se pojave pitanja o baterijama u prijenosnicima: kako se ponašati prema njima, jel treba baterija biti u lapu dok je uključen u struju, zašto mi je crknula baterija, a laptom sam kupio prije manje od godinu dana i slično…
inmedia.ba je za vas pripremila savjete kako se ponašati prema baterijama u prijenosnicima kako bismo im što je više moguće produžili “život”. Baterije u prijenosnicima Segment spremanja enegrije i njenog kasnijeg korištenja (ili čak proizvodnje energije prema potrebi) je trenutno u velikim previranjima i u eksperimentalnim primjenama tako da su moguće iznenadne vrlo dinamične promjene. Svakodnevni smo svjedoci da nove tehnologije više ne trebaju godine kako bi došle do masovne proizvodnje pa je tako moguće da se u nekoliko mjeseci ili godinu dana sve promijeni. Zapravo se na ograničenim tržištima već koriste alterntivni izvori energije. Tako je bilo i sa zadnjom “baterijskom” smjenom. Od Ni-Cd baterija za prijenosnike i mobitele u nešto više od godine dana u potpunosti se prešlo na tehnološki bolje, Litijske baterije koje koristimo danas. Dakle, ovo o čemu govorimo vrijedi samo za Litijske baterije i vrijedi trenutno.
Dok se tehnologija ne promijeni ili dok rezultati primjene ne pokažu nešto drugo. Kad okrenete svoj prijenosnik, s donje strane stoji naljepnica s podacima, između ostalog i o bateriji. Ako piše da je vaša baterija Li-ion, onda ovo slijedeće vrijedi za vas… Ovdje navodimo samo glavne dijelove o tome kako litijske baterije rade, što im godi a što ne i kako im produžiti “život”.
• Litij-ionske baterije se i dalje razvijaju, stalno se isprobavaju nove kombinacije metala i kemijskih elemenata koji bi poboljšali nijhova svojstva.
• Litijske baterije imaju svoj životni vijek. On je između 2 i 3 godine, ovisno o načinu korištenja. Nakon toga vremena baterija oksidira i kapacitet joj se drastično smanjuje.
• Dakle, poštujući prethodni stavak, nemojte kupovati rezervne baterije koje će vam stajati spremljene jer one i stajanjem stare. Također, kad dođe vrijeme kupovine zamjenske baterije, obratite pažnju na godinu proizvodnje ako možete, kako ne biste kupili “staru” bateriju.
• Ne kupujte baterije na sniženjima, rasprodajama ili čišćenjima lagera, to su 99% stare baterije kojima je životni vijek pri kraju.
• Litijske baterije izdržavaju 300-500 ciklusa punjenja i pražnjenja, ovisno o uvjetima korištenja.
• Litijske baterije ne pate od “memorijskog efekta”. To se događalo kod Ni-Cd baterija, da im je višekratno uzastopno punjenje kad nisu bile do kraja prazne smanjivalo kapacitet.
• Litijske baterije više vole parcijalno punjenje, dakle, treba izbjegavati pražnjenje litijskih baterija do kraja – ono im skraćuje životni vijek.
• Da bi litijska baterija pravilno pokazivala koliko je napunjena, potrebno ju je periodički namjerno isprazniti do kraja. Ostaviti prijenosnik upaljen dok se sam ne ugasi. Time se baterija “kalibrira” na puni kapacitet pa ispravno pokazuje napunjenost. To je dovoljno učiniti jednom na otprilike 30 ciklusa punjenja/pražnjenja. Ovo je stvar koju ljudi ne znaju, a vrlo je bitna za pravilno funkcioniranje baterije. Postupkom kalibriranja se može dogoditi da vam se kapacitet baterije “odjednom” poveća. To znači da vam je baterija još bila dobra ali da nije znala točno pokazati nivo napunjenosti jer nije bila kalibrirana.Ukoliko je vaš proizvođač prijenosnika priložio aplikaciju kojom se može kalibrirati baterija, treba ju koristiti radije nego manualno kalibriranje.
• Glavni neprijatelj litijskih baterija je toplina. I dok se prazne, i dok se pune, i dok stoje spremljene izvan prijenosnika. A kad stoje spremljene izvan prijenosnika (bilo zato što prijenosnik većinu vremena radi na struju, bilo zato što ste otišli na godišnji bez prijenosnika) onda trebaju biti pohranjene na niskoj temperaturi i napunjene na 40% kapaciteta. Tih 40% napunjenosti osigurava minimalan gubitak napunjenosti. • Baterija napunjena na 40% kapaciteta gubi nakon jedne godine pohrane:
– 2% ako je spremljena na 0°C
– 4% ako je spremljena na 25°C
– 15% ako je spremljena na 40°C
– 25% ako je spremljena na 60°C
• Baterija napunjena na 100% kapaciteta gubi nakon jedne godine pohrane:
– 6% ako je spremljena na 0°C
– 20% ako je spremljena na 25°C
– 35% sko je spremljena na 40°C
– dok joj spremanje na 60°C iscrpi 40% kapaciteta nakon samo 3 mjeseca.
• Tako da znate da trebate skloniti prijenosnik sa sunca, odmaknuti ga od radijatora, ne ostavljati ga u autu ljeti…
• Što se čuvanja baterije tiče (kad nije u upotrebi) postoje savjeti da se spremi u hladnjak. Niske temperature ne mogu naškoditi bateriji, naravno, ukoliko je ne smrznete… No, tu se, naravno radi o hladnjacima kod kojih nema kondenzacijske vlage, jer bi vlaga mogla dovesti do kratkog spoja unutar baterije. Dakle, ako ste negdje pročitali da je dobro bateriju spremiti u hladnjak na dulje vrijeme – istina je. U hladnjaku temperatura nikad nije niža od +3°C do +5°C, pa ukoliko je baterija dobro spremljena i ako nema kondenzacijske vlage, slobodno bateriju u slučaju potrebe spremite na dulje vrijeme u hladnjak, naravno, napunjenu na 40% kapaciteta.
• Nikad ne spremajte na dulje vrijeme potpuno praznu bateriju, prethodno ju bar malo napunite. Bateriji treba malo struje da bi ostala operativna. Ukoliko se dogodi da vam dođe u ruke neka baterija koja je dugo vremena stajala prazna, nemojte je sami puniti, radije je odnesite u servis koji raspolaže nekim analizatorom stanja baterija na provjeru.
• Dok je prijenosnik u pogonu, uvijek ga držite na ravnoj tvrdoj podlozi kako bi ispod njega nesmetano mogao strujati zrak. Ili kupite jedno od onih postolja za prijenosnike koje se može naći već od 30 KM. I pražnjenje baterije razvija temperaturu i to sporije pražnjenje razvija niže temperature a brže pražnjenje više. Sigurno ste primijetili kako je prijenosnik hladniji dok surfate ili pišete nešto u wordu,a kako se zagrije kad gledate neki film pa grafička kartica radi punom snagom ili se igrate pa su i procesor i grafička jako opterećeni. Topline koja se razvija je od zagrijavanja procesora, grafičke kartice, memorije – ali i od pojačanog pražnjenja baterije. Najgori mogući scenario je intenzivno korištenje laptopa (npr. igranje) dok je priključen na struju, a bateriju niste izvadili. Takvim učestalim ponašanjem će baterija već nakon godine dana (a i prije – ovisi o njenoj starosti) drastično izgubiti na kapacitetu.
• Uvijek treba koristiti originalne i kvalitetne punjače. Skupi su, kao i svaki originallni dio bilo čega. No, proizvođači imaju svoje male tajne kako pune baterije, određuju njihovu napunjenosti i tome slično. Kontrolna elektronika punjenja zna biti spremljena i u punjaču (!) pa korištenje zamjenskog može napraviti samo štetu. A šteta nastaje ukoliko se baterija “prepuni”. Pojedinačni članak litijske baterije optimalno napunjen daje napon od 4.2V, no, on se namjerno (da bi se privremeno postigao veći kapacitet ili nepravilnim punjenjem može napuniti i više. Velika šteta nastala prepunjavanjem može biti eksplozija baterije, a mala šteta može biti skraćivanje životnog vijeka (broja ciklusa punjenja/pražnjenja ili pada kapaciteta). Pa tako višekratno punjenje baterije na 4.35V vodi do smanjenja broja ciklusa punjenja /pražnjenja na samo 200, u odnosu na potencijalnih 500 koje bi trebala pružiti.
• “Nježno” ophođenje prema bateriji joj produžava životni vijek. Pod tim ne mislimo da joj treba pjevati i maziti je, nego baterija više voli polaganije trošenje i rjeđe cikluse punjenja i pražnjenja. Tako će nekome ko prijenosnik koristi samo za internet, facebook, msn, e-mail i text prosessing baterija dulje trajati jer će se polagano prazniti i imati rjeđe cikluse punjena/pražnjenja. A onome tko je prijenosnik kupio radi igranja će baterija trajati puno kraće, jer će morati trpjeti veće struje pražnjenja i češće cikluse punjenja/pražnjenja. I još samo jedna napomena… S brigom prema bateriji prijenosnika ne treba pretjerivati. Treba se držati glavnih smjernica danih u ovom tekstu, ali one ne smiju postati opterećenje. Na kraju krajeva prijenosnik smo kupili radi posla ili radi zabave, a ne da bismo kući donijeli još jednog kućnog ljubimca o kome treba voditi brigu. Ovaj tekst služi samo tome da generalno znamo što bateriji prijenosnika škodi a što ne, kao što znamo da mobitelu škodi kad nam ispadne, ali ne pravimo dramu oko toga. Na koncu konca, i mobitel ima bateriju o kojoj rijetko tko brine pa ipak radi.
KOMENTARI