Šefik Džaferović: Ako Novi Zeland i Brazil strateški ulažu u halal industriju, zašto ne bi i BiH

HomeVijestiBiH

Šefik Džaferović: Ako Novi Zeland i Brazil strateški ulažu u halal industriju, zašto ne bi i BiH

BBI Banka u suradnji sa vrtićem „KRAJIŠKA RADOST“ obilježila Dan štednje

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, obratio se na ceremoniji svečanog otvaranja Sarajevo Halal Sajma 2019. te se posebno osvrnuo na položaj BiH na svjetskoj mapi halal industrije.On je prije svega kazao kako mu je drago što ima priliku u svojstvu pokrovitelja otvoriti drugi po redu Sarajevo Halal Sajam. Organizatorima kao i svim učesnicima poželio je da uspješno ostvare svoje zacrtane ciljeve, a svim gostima iz inozemstva uputio je riječi srdačne dobrodošlice u BiH.

“Za bh. okvire, impozantan je broj izlagača i posjetitelja koje okuplja ovaj sajam, u tek drugoj godini svog održavanja. To već pokazuje da ova manifestacija ima snažan potencijal, kada je u pitanju ekonomski razvoj, povezivanje poslovnih ljudi i kreiranje novih mogućnosti za razvijanje biznisa. Uz organizaciju Halal Sajma, koji kao takav zaslužuje punu podršku države, Sarajevo se profilira kao regionalni centar halal industrije, a BiH dobija izuzetnu razvoju šansu”, kazao je ovom prilikom Šefik Džaferović.

Halal industrija proteklih godina bilježi neprestan rast u svijetu, te je s razlogom postala jedan od najznačajnijih fenomena globalne ekonomije. Islamsko tržište, koje broji preko milijardu ljudi, jedno je od najdinamičnijih svjetskih tržišta, koje neprestano otvara nove mogućnosti i pruža velike razvojne potencijale. Imajući u vidu da je stanovništvo islamskih zemalja još uvijek najbrže rastuća, a ujedno i najmlađa populacija, unutar koje neprestano raste kupovna moć, relevantne projekcije ukazuju da je rast halal tržišta zagarantiran i u idućim decenijama. To na konkretan način pokazuje ekonomski rast Malezije, Indonezije, Pakistana, Nigerije i drugih zemalja islamskog svijeta u razvoju.

Da bismo razumjeli gabarite ovog tržišta, navest ću da industrija halal hrane i pića trenutno iznosi oko 1,5 triliona američkih dolara, a da će u idućih tri do četiri godine preći iznos od 2 triliona. Iako se u percepciji halal industrija najčešće povezuje sa proizvodnjom hrane i pića, riječ je o mnogo širem fenomenu, koji uključuje i razne druge oblasti, kao što su halal turizam, finansije, zdravstvo, medijsko-zabavna industrija, rekreacija, i dr. Relevantne tržišne projekcije kažu da će do 2025. godine halal tržište, koje obuhvata sve ove oblasti, imati trostruki rast, te da će dakle za samo pet godina iznositi preko 9,5 triliona američkih dolara. Ako imamo u vidu navedenu činjenicu, onda nam postaje jasnije zašto je toliko važno da što intenzivnije BiH uključimo u ove procese”, dodao je on.

Ističe da u ovim ogromnim gabaritima svjetskog tržišta, naša zemlja ne može imati presudan značaj, tj. da mi nismo veliki igrač, ali podvlači da BiH ima ogromne prednosti, u kontekstu halal tržišta, koje mora iskoristiti. Prije svega to su komparativne prednosti koje uključuju kulturne i tradicijske veze BiH sa islamskim svijetom, s jedne strane, i neposrednu bliskost Evropske unije i evropski put BiH, s druge strane.

“Sa svojom multikulturalnom strukturom, i snažnom povezanošću i sa islamskim svijetom, i sa Evropskom unijom, BiH može biti izuzetno prodoran faktor u osvajanju halal tržišta u idućem periodu. Naša zemlja je jedina u ovom dijelu svijetu članica Organizacije islamske saradnje (OIC), i premda smo još uvijek u statusu posmatrača, imamo dobar i snažan položaj u ovoj organizaciji, što se vidjelo i na ovogodišnjem Samitu OIC-a u Mekki, kada sam imao čast da predstavljam BiH. Snažne kulturne i vjerske veze, koje BiH ima sa zemljama islamskog svijeta, omogućavaju nam da lakše i brže ostvarujemo kontakte od nekih drugih zemalja, koje su itekako zainteresirane za osvajanje halal tržišta. Ako vidimo da države poput Novog Zelanda i Brazila, koje nemaju značajnu muslimansku populaciju i koje su daleko i od islamskog svijeta, pokazuju ogroman interes za halal tržišta, te strateški ulažu ogromne novce u oblast halal industrije, zašto BiH koja je geografski i kulturno puno bliže islamskom svijetu ne bi poduzimala iste strateške mjere. Od kulturnih i vjerskih veza BiH sa islamskim svijetom koristi mogu imati ne samo muslimani, već i svi u BiH, i to je važno isticati”, kategoričan je Džaferović.

On je naglasio da kao druga krucijalna komparativna prednost koju BiH ima u odnosu na neke druge zemlje jeste neposredna blizina Evropskoj uniji. BiH nalazi se na samoj granici Evropske unije, te je u značajnoj mjeri već integrisana u evropski sistem, a kroz nastavak svog eurointegracijskog puta, kaže on, imat će sve intenzivniju saradnju sa evropskim tržištem. U tom kontekstu, od izuzetnog značaja je činjenica je halal industrija i halal tržište i u samoj Evropskoj uniji u neprestanom porastu, te da već sada broji oko 50 miliona ljudi.

“Kao konkretan pozitivan primjer takvog ulaganja, imamo razvoj prehrambene industrije u Velikoj Kladuši, koja se nalazi neposredno uz granicu sa Evropskom unijom. Mali troškovi transporta i olakšice koje BiH ima, na temelju sporazuma koje ima naša zemlja sa EU, predstavljaju okvir za privlačenje domaćih i stranih investicija, u kontekstu halal tržišta. Pored industrije halal hrane i pića, BiH ima snažne potencijale za razvoj halal turizma, kroz svoje prirodne resurse i ljepote, rijeke, jezera, planine, šume i dr. Otvaranje ka islamskom tržištu i promocija halal turizma treba da bude naše strateško opredjeljenje. U ime državnih vlasti BiH mogu da kažem da smo čvrto posvećeni jačanju političke stabilnosti i unapređenju poslovnog ambijenta, kroz reformske procese, kako bismo omogućili što veći broj razvojnih investicija”, zaključio je Šefik Džaferović.

On je dodao kako vlasti u BiH, u ovom konkretnom pitanju, trebaju da izrade potrebne okvire i akte za unapređenje procesa certificiranja halal proizvoda, kao važnog segmenta halal industrije.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: