instant fap

Šta učiniti, a šta nikako ne smijete uraditi ako vas ugrize zmija?

Šta učiniti, a šta nikako ne smijete uraditi ako vas ugrize zmija?

Već u rano proljeće, čim se temperatura vazduha podigne iznad 12 stepeni u prirodi se počnu pojavljivati zmije koje su vjerovatno jedne od najomraženijih životinja.

Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju, a pri tome se ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

U BiH živi 14 vrsta zmija. Od toga su samo tri otrovnice šarka ili riđovka (Vipera berus), balkanski šargan (Vipera ursinii) i poskok (Vipera ammodytes).

Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.

„Riđovku susrećemo u nižim i vlažnijim područjima. Poskok voli suša i najčešće brdovita područja. Njegovo tipično stanište je suho, ponegdje kamenito i obraslo niskim grmljem i drvećem, a ponegdje i travom“, pojasnio je doc. dr. sc. Zoran Tadić za Večernji, ponudivši savjete šta učiniti, a šta nikako ne biste trebali ne ako vas ugrize zmija.

UGRIZLA VAS JE ZMIJA – ŠTA UČINITI 

Opasni su samo ugrizi zmija otrovnica.

Poskok je jako otrovan i poneki ugriz, posebice ako se ne liječi, zna završiti i smrću.

Otrovi naših zmija uglavnom su hemotoksični – izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku.

Prvi simptomi nakon ugriza su bol od uboda zuba i oticanje. Ono se ubrzano šiti od mjesta ugriza te može zahvatiti čitavu ruku ili nogu. Kasnije dolaze krvni podljevi, nesvjestica, povraćanje, a ponekada i “žmarci” na mjestima udaljenim od ugriza.

Ako se ubrzo nakon ugriza javi nesvjestica, ubrzan rad srca, oticanje usnica, područja oko očiju ili čak gušenje ugriženog treba odmah prebaciti liječniku, po mogućnosti u najbližu bolnicu.

Statistički, oko 1/3 ugriza otrovnica su takozvani suhi ugrizi, to jest otrovnice ne ubrizgaju otrov. Znat ćete po oteklini. Ako do nje dođe ranu zamotajte u prvi zavoj i pravac doktor. Često se može pročitati da ranu treba zarezati i isisati. Potpuno krivo!

Zarezivanjem se samo pogoršava stanje. Alkohol širi krvne žile i samo ubrzavanja širenje otrova. Ne pijte nikakav alkohol nakon zmijskog ugriza, čak ni za hrabrost! Što se tiče brzine reakcije na ugriz otrovnice, ključna riječ je “brzo”.

Čak i ugriz vrlo otrovne zmije, kakvih u Europi nema, može se preživjeti uz adekvatnu liječničku njegu s relativno malo posljedica. Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem.

Treba provjeriti kada je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno je ocjepljivanje.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima, piše Večernji.

PREVENCIJA ZMIJSKOG UGRIZA 

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti.

Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da vas zmija ugrize:

– Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju.

– Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

– Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

– Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

KOJE OTROVNICE ŽIVE U BiH

Riđovka ili šarka

Riđovka - undefined
Foto: Wikipedia: Riđovka

Odrasle jedinke zmije riđovke gotovo da jedva dostižu 60 cm. Mužjak riđovke je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenkaste sa manje izraženom smeđom šarom. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki (npr. u slučaju povrede glavnog krvnog suda).

Balkanski šargan ili planinski žutokrug

Šargan - undefined
Foto: Wikipedia: Šargan

Balkanski šargan (Vipera ursinii) je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Odrasle jedinke narastu do 50cm. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara.

Često dijeli stanište sa šarkom, nerijetko i sa poskokom. Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.

Poskok

Poskok - undefined
Foto: Wikipedia: Poskok

Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Evropi. Naraste u prosjeku oko 65 cm, vrlo rijetko prelazi 90 cm. Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smeđkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.

Naseljava gotovo čitavu BiH od nivoa mora do visokih planinskih ekosistema.

Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, posebno krajem ljeta i u toku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stijene (zbog ishrane i termoregulacije). Zbog toga, neoprezni ljudi budu ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predjelima tijela, pa je po narodnom vjerovanju dobio ime po tome da visoko skače.

Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Međutim, pretpostavlja se da su smrtni slučajevi ujeda poskoka u BiH oko 2 odsto.

KOMENTARI