Na esencijalnim listama najviše stranih proizvođača lijekova, neki kantoni sada žele prednost dati bh. proizvođačima.
Za troškove pozitivne liste lijekova, koji se plaćaju putem Zavoda zdravstvenog osiguranja, u BiH se izdvaja blizu 125 miliona eura.
Na tim je listama najviše stranih proizvođača lijekova, koji inače dominiraju ukupnim bh. tržištem – sa učešćem većim od 80 posto.
Sada vlade nekih kantona u Federaciji BiH žele da kreiraju nove pozitivne liste, na kojima bi se prednost dala bh. proizvođačima lijekova.
Kompanija Bosnalijek u najvećoj mjeri svoje proizvode plasira na strano tržište. Njihovi lijekovi su na svim domaćim i pojedinim inoesencijalnim listama.
Na domaćim, kažu, nemaju prednost u odnosu na strane proizvođače lijekova, dok su na stranom tržištu u podređenom položaju u odnosu na njihove domaće.
“Recimo u regionu zastupljeni smo samo onda kada domaći proizvođači ili neki drugi proizvođači ne mogu distribuirati ili nemaju u svom portfoliju određeni lijek koji je potreban i koji je uvršten na pozitivne liste”, kaže Tarik Ćatić iz Bosnalijeka.
U Federaciji BiH pozitivne liste predlažu stručne komisije kantonalnih ministarstva, a usvajaju kantonalne Vlade.
Mijenjaju se jednom godišnje u skladu s Federalnom esencijalnom listom. Svoju novu esencijalnu listu uskoro treba donijeti Vlada Kantona Sarajevo.
U protekloj je godini iz Zavoda zdravstvenog osiguranja tog kantona za lijekove s pozitivne liste izdvojeno blizu 40 miliona eura. Bh. proizvođači lijekova su u tom iznosu učestvovali sa svega 23 posto.
Domaći proizvođači neće imati prednost
Promjene u korist bh. proizvođača najavljuje kantonalni premijer.
“Član 9 Zakona o lijekovima u stavovima 2 i 3 propisuje da se mora, na neki način zaštiti domaća proizvodnja i da Kanton ima pravo reducirati broj proizvođača na listi”, objašnjava Elmedin Konaković, premijer Vlade Kantona Sarajevo.
Udruženje predstavnika stranih proizvođača lijekova se također poziva na bh. zakone i najavljuje svoju reakciju.
“Naravno da ćemo reagovati. Mi smo već reagovali i reagujemo godinama protiv mita i korupcije u ovom segmentu. Po osnovu Zakona o konkurenciji, Zakona o lijekovima, pravilnika o esencijalnim listama itd, na esencijalnim listama moraju jednako biti zastupljeni svi proizvođači koji su registrovani u BiH i koji ispunjavaju kriterije”, kaže Nedžad Kečo, predsjednik UP stranih proizvođača lijekova.
U sličnim situacijama predstavnici proizvođača stranih lijekova se obraćaju Konkurencijskom vijeću BiH, koje ima pravo izricanja novčane kazne i čije su odluke obavezujuće.
Kao u slučaju Vlade Tuzlanskog kantona, koja je zbog još aktuelne pozitivne liste lijekova kažnjena s blizu 10.000 eura. Sad vlada tog Kantona radi novu, na kojoj domaći proizvođači neće imati prednost.
Upitani za obrazloženje svojih odluka, iz Konkurencijskog vijeća su nam odgovorili da “po Zakonu o konkurenciji imaju status upravnih sudija i nisu dužni da ih komentarišu”.
Procijeniti šta je za pacijenta dobro
Predstavnici stranih proizvođača lijekova se slažu s premijerom Konakovićem, koji kaže da samo kupac ima pravo izbora onoga što kupuje, ali se ne slažu u vezi s tim ko je u ovoj priči kupac.
“Vlada ni u kom slučaju niti može biti kupac nit je tu kupac. Znači jedino izričito pacijent je vlasnik tih sredstava i vlasnik prava na zdravstvenu zaštitu i jedino pacijent odnosno stručno lice ima pravo procijeniti šta je za koga najbolje”, kaže Kečo.
“Ovdje su ljudi iz struke koji će procijeniti šta je to za pacijenta dobro. Interes je Vlade da se razvija domaća farmaceutska industrija, mi ćemo ta dva interesa objediniti, pomiriti i kupit ćemo parama građana KS ono što naša struka kaže da je potrebno a nikako ono što nekim pritiscima ili pismima traže neki međunarodni lobiji od nas”, tvrdi Konaković.
Objašnjava da bi i sa izmijenjenom esencijalnom listom domaći proizvođači učestvovali sa nešto više od 30 posto, a da bi inoproizvodi i dalje dominirali listama s učešćem jačim od 60 posto. Ukoliko zbog toga i ova Vlada bude kažnjena, kažu, slijedi sudski epilog.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI