Vanraspravno vijeće Suda BiH, kojim je predsjedavao sudija Halil Lagumdžija, odbio je žalbu Tužilaštva Bosne i Hercegovine na odluka Suda BiH kojom se odbija određivanje pritvora federalnom zastupniku Asimu Kamberu, osumnjičenom za izbornu prevaru.
Kako se navodi u obrazloženju odluke, Tužilaštvo je na odluku Suda BiH blagovremeno uložilo žalbu, ali Sudsko vijeće nalazi neosnovanim žalbene prigovore kojima se ističe da je Sud pogrešno utvrdio da Tužilaštvo BiH nije pružilo dokaze u pravcu identifikacije svjedoka M. Z. i A. T. čiji je identitet navodno objavljen i na koje je tim putem, kako je tvrdilo Tužilaštvo, izvršen utjecaj.
Vijeće također zaključuje da nije došlo do javnih istupanja i komentarisanja osumnjičenog konkretnog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega, s obzirom na to da mu je ranije izrečenim mjerama zabrane zabranjeno javno istupanje i iznošenje činjenica i okolnosti iz predmetnog krivičnog postupka, a na način da mu se zabranjuje kontaktiranje sa svim predstavnicima medija.
– Takve kontakte osumnjičeni nije ni ostvario – zaključuje se u odluci Suda.
Ova odluka Suda BiH je pravosnažna i na nju nije dozvoljena žalba.
Tužilaštvo je, podsjećamo, pritvor zatražilo jer je, prema tvrdnjama tužioca Ćazima Hasanspahića, Kamber prekršio ranije izrečene mjere zabrane.
Tužiocu je bio sporan tekst koji je Kamber 1. oktobra objavio na svom blogu, a prenio ga je portal inmedia.ba.
Sud je ranije analizirao tekst pod nazivom “Mujo – vijećnik, Babo – savjetnik” i utvrdio da niti u jednom dijelu spornog sadržaja nisu iznesene činjenice i okolnosti koje se konkretno odnose na krivični predmet koji se protiv Kambera vodi pred Sudom BiH, niti se objave inicijala svjedoka u krivičnom postupku mogu dovesti u vezu sa konkretnim krivičnim predmetom niti sa utjecajem na svjedoke.
Prema odluci Suda, Tužilaštvo BiH nije pružilo nijedan dokaz u pravcu prethodne identifikacije svjedoka M. Z. i A. T. čiji je identitet, navodno, objavljen u spornom članku i na koje je, kako to tvrdi tužilac, izvršen konkretan utjecaj Asima Kambera.
Također, Tužilaštvo BiH nije ukazalo kojim se konkretno objavljenim sadržajem u spornom članku krše mjere zabrane, u kom obimu i na koji način i u kojem pravcu se vrši utjecaj na svjedoke M. Z. i A. T., te je prijedlog Tužilaštva BiH ocijenjen kao neosnovan, površan i paušalan.
KOMENTARI