Kada političari govore o “Dragi Austrijanci, dragi ljudi koji žive u Austriji”, aktuelni izvještaj Austrijskog integracionog fonda (ÖIF) pokazuje na koga se to tačno misli: Sa skoro 1,798 miliona ljudi, nikada ranije u Austriji nije živjelo toliko ljudi rođenih u inostranstvu kao početkom 2021, piše Krone.at.
To odgovara 20,1 posto ukupne populacije – ili svakoj petoj osobi koja živi u Austriji.
Najveća grupa je rođena u Njemačkoj
Od velikog vala izbjeglica 2015. godine, broj se povećao za još 200.000 ljudi. Od 1. januara 2021. godine, oko 244.900 ljudi rođenih u Njemačkoj predstavljalo je najveću grupu, a slijede ih ljudi rođeni u Bosni i Hercegovini (172.400). Na trećem mjestu slijede osobe rođene u Turskoj (159.100).
Izvor: Krone.at
Velike su razlike u distribuciji unutar Austrije. Od oko 1,8 miliona imigranata, 39,6 posto živi u Beču. Okrug s najvećim udjelom ne-Austrijanaca je okrug Rudolfsheim-Fünfhaus sa 47,9 posto – a time i okrug s najvećim udjelom imigranata u Austriji.
Daleko iza su Gornja Austrija sa 13,5 posto i Donja Austrija sa 12,4 posto. Gradišće (2 posto) i Koruška (4,1 posto) zauzimaju začelje. Ali dok su brojke u Beču, Donjoj Austriji i Koruškoj neznatno pale u petogodišnjem poređenju, više imigranata privuklo je Štajersku i Gornju Austriju.
U odnosu na ukupnu populaciju savezne države, udio stanovništva rođenog u inostranstvu također je najveći u Beču (37,1 posto). Slijedile su savezne države Vorarlberg (21,6 posto) i Salzburg (19,9 posto) na drugom i trećem mjestu.
Pandemija je usporila priliv iz inostranstva
Pandemija je donekle usporila priliv u 2020. U Austriju se iz inostranstva doselilo oko 136.300 ljudi – 2019. godine bilo ih je još 150.400. U 2020. imigranti iz zemalja koje nisu članice EU su uglavnom dolazile iz Srbije, Sirije i Bosne i Hercegovine.
KOMENTARI