Sve ono na šta ekonomski stručnjaci mjesecima upozoravaju, sada je i statistički vidljivo. Cijene proizvoda i usluga u BiH rastu.
Rast cijena ne odgovara građanima – potrošačima, ali odgovara uhljebima, odgovara vlastima, jer veće cijene znače jedno – više prikupljenog PDV-a – više novca u budžetima – veću blagodet za vlastodršce.
Prihodi od indirektnih poreza u prva tri mjeseca ove godine iznosili su dvije milijarde i 229 miliona KM i veći su za 406 miliona KM ili 22,29 posto u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili milijardu i 823 miliona KM.
Samo u martu 2022. godine prikupljeno je 806 miliona KM indirektnih poreza, što je za 158 miliona KM više u odnosu na mart 2021. godine.
“Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2022. godine raspoređen je iznos od 190 miliona KM, identično kao i svih prethodnih godina. Ostatak prihoda, tj. najveći dio prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Tako je Federaciji BiH raspoređen iznos od 950 miliona KM, Republici Srpskoj iznos od 536 miliona KM i Brčko ditriktu iznos od 53 miliona KM” saopšteno je početkom aprila iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
I dok se vlast hvali prikupljenim sredstvima od PDV-a, građani preokreću svaku marku prilikom odlaska u kupovinu. Svakim danom nove cijene šokiraju u supermarketima. Cijene goriva su kao u Sloveniji, sa tendencijom da će još rasti.
Prema zvaničnim podacima cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 2,6%, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 9,1%.
Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u deset, a niže cijene u dva odjeljka.
Najveći godišnji rast cijena u martu 2022. godine zabilježen je u odjeljku Prevoz 24,8% zbog viših cijena u grupi Goriva i maziva za lična vozila od 42,2%, zatim u odjeljku Hrana i bezalkoholna pića 13,9%, usljed poskupljenja u grupama Ulja i masnoće od 32,5% i Povrće od 24,2%, potom u odjeljku Restorani i hoteli 7,8%, zbog viših cijena u grupi Usluge u restoranima i kafićima od 9,2%, zatim u odjeljku Namještaj i pokućstvo 7,0%, zbog viših cijena u grupi Namještaj i komadi namještaja od 13,7%.
Više cijene od 4,3% zabilježene su u odjeljku Rekreacija i kultura zbog povećanja cijena u grupi Novine i časopisi od 20,0%, a rast od 3,8% zabilježen je u odjeljku Stanovanje, zbog viših cijena u grupi Tečna goriva od 52,6%, dok je povećanje od 3,2% zabilježeno u odjeljku Ostali proizvodi i usluge usljed viših cijena u grupi Ostale finansijske usluge od 9,3%. Slijedi odjeljak Alkoholna pića i duvan sa povećanjem od 0,9%, zbog viših cijena u grupi Žestoka alkoholna pića od 4,1%, dok je rast od 0,3% zabilježen u odjeljku Komunikacije usljed viših cijena u grupi Telefonske i telefaks usluge od 0,5%. Povećanje od 0,1% zabilježeno je u odjeljku Zdravstvo, usljed viših cijena u grupi Vanbolničke usluge od 2,8%.
Najveći pad cijena na godišnjem nivou, u martu 2022. godine, zabilježen je u odjeljku Odjeća i obuća 4,6%, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine, dok je smanjenje od 0,1% zabilježeno u odjeljku Obrazovanje zbog nižih cijena u grupi Predškolsko obrazovanje od 0,8%.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH nivo cijena u martu 2022.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 10,2%.
To znači da je inflacija u BiH prešla granicu od 10%
“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima Hrana i bezalkoholna pića za 14,8%, Alkoholna pića i duhan za 0,7%, Stanovanje i režijski izdaci za 8,3%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 6,3%, Zdravstvo za 1,0%, Prijevoz 24,5%, Komunikacije za 0,3%, Rekreacija i kultura za 5,2%, Obrazovanje za 0,5%, Restorani i hoteli za 6,9% te Ostala dobra i usluge za 3,7%” podaci su Agencije za statistiku BiH.
Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku Odjeća i obuća za 5,5%.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže kako inflacija snažno raste ali i da izostaje reakcija države.
“Na sve ovo sam nažalost upozoravao desetine puta, uz apele da se na vrijeme privremeno ukine naplata akciza na gorivo, smanje porezi i doprinosi, što bi se automatski usmjerilo na povećanje plata radnika, te jača proizvodnja uz poticaje. Danas više niko o tome ne priča. Ovo sada što imamo je samo konstatiranje onoga što osjetimo svaki dan prilikom kupovanja. Još uvijek čekamo da ministri / zamjenici ministara i njihovi savjetnici, ponude rješenja kako se izboriti sa inflacijom, za što su u konačnici i plaćeni” rekao je on.
KOMENTARI