Kada pogledate ankete, vidjet ćete i koliko je djece sa 12 ili 13 godina probalo marihuanu ili alkohol. To su činjenice da vam se pamet okrene, rekao je Ćemalović
Neizvjesnost, neimaština, nezaposlenost, tmurna stvarnost bh. društva, razlozi su zbog kojih su mnogi umjesto da se upuste u borbu sa životom pokleknuli i okrenuli se alkoholu. Da situacija bude gora, djeca već sa 12 godina probaju alkohol ili neku psihoaktivnu supstancu, upozoravaju neuropsihijatri. Naglašavaju da bez sveobuhvatne strategije u našem društvu, neće biti poboljšanja.
Škole i kafane
– Evidentno je da je porast ovisnika o alkoholu veliki i da je to na neki način povezano sa našom teškom situacijom u društvu. Kada pogledate ankete, vidjet ćete i koliko je djece sa 12 ili 13 godina probalo marihuanu ili alkohol. Uprkos svemu, čini mi se da nema želja da se sve organizirano popravi. Pogledaje, škole i kafane su u deset metara. Prodaje se droga u dvorištima. Sve je to do nas – kazuje nam prim. dr. Omer Ćemalović, direktor Psihijatrijske bolnice Jagomir u Sarajevu.
Istraživanja su pokazala da 15 posto stanovništva u BiH ima problem sa alkoholom. Prema rezultatima posljednjih istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH na populaciji od 18 i više godina, pokazalo se da konzumacija alkohola predstavlja jednu od bolesti ovisnosti koja zaslužuje više pažnje s aspekta prevencije. Kod istraživanja, 31,7 posto mladih je potvrdilo da je u posljednjih godinu konzumiralo alkohol.
– Vi vidite mlade ljude po parkovima nose piće, opijaju se. Alkohol je dosta jeftin, tako da za sitan novac možete kupiti bocu piva od dva litra. Nema želje društva da se bilo šta promijeni. Treba podsjetiti i na to da se već 25 godina od agresije građani drže u neizvjesnosti, napetosti, nesigurnosti. Sve to za posljedicu ima i posezanje za alkoholom. Ovdje treba sveobuhvatna strategija čiji se rezultati mogu vidjeti tek za 15 godina – govori Ćemalović.
Teška bolest
Razgovarali smo i sa bivšim ovisnikom o alkoholu.
-Prvi put sam alkohol okusio kao srednjoškolac. Onda je došla agresija, bio sam pripadnik Armije RBiH, svega sam se nagledao, doživio mnoge strahove. Poslije rata nije bilo posla i onda sam se lagano počeo okretati alkoholu, nekako mi je sve bolje kada popijem. Zapao sam u velike probleme, porodica nije znala šta da radi sa mnom. Počeo sam se liječiti. Jedva sam se izvukao. Alkoholizam je vrlo opasna i teška bolest – ispričao nam je Sarajlija I. K.
Kako pomoći ovisniku
Prim. dr. Omera Ćemalovića smo upitali koliko i na koji način porodica može pomoći članu porodice koji ima problem sa alkoholom.
– Gledajte, porodice su se zadeverane same sa sobom. Treba zaraditi hljeb. Ljudi rade, izmoreni su, emocionalno iscrpljeni, zbog svega što im se dešavalo u posljednjih 20 godina. Ali razgovor i boravak sa takvom osobom, izgradnja prijateljskog odnosa, puno pomaže ovisniku. Što se tiče ostalih, vi imate mnogo humanitarnih, nevladinih organizacija. Tu se uglavnom vrte vrlo dobre pare pojedinaca. Pišu se projekti, rade se nekakve statističke obrade. Međutim, vi ne vidite rezultat. Ne možete reći da je alkoholizma manje – govori Ćemalović.
(E. Duvnjak-Šalaka/Faktor.ba/Foto: Ilustracija)
KOMENTARI