Prijedlozi amandmana na Ustav BiH, s ciljem implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci, koje je u ime SNSD-a i SDS-a podnio zastupnik Milorad Živković, neće dobiti podršku na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH. Isto se odnosi na set amandmana koje je u proceduru dostavio zastupnik Asim Sarajlić u ime Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu PSBiH.
Rješenja SNSD-a i SDS-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH i strukture i načina izbora delegata u Dom naroda PSBiH nisu prihvatljivi za SDA, a oni koje je predložila ta stranka nemaju podršku predstavnika iz RS-a.
Ni jedno ni drugo rješenje, opet, nije prihvatljivo za HDZBiH i HDZ 1990, koji su imali svoj prijedlog, ali je odbijen na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS-a 29. novembra 2012. Prijedlog je, naime, dobio negativan izvještaj te komisije.
Ko će birati delegate
Prijedlozi i SNSD-a i SDS-a, ali i SDA, u smislu izbora članova Predsjedništva BiH, predviđaju zadržavanje dosadašnjeg načina biranja kolektivnog šefa države – neposredno, na izborima sa teritorije FBiH (dva) i RS-a (jedan predstavnik). Jedina razlika je način očitovanja, odnosno pokretanja mehanizama zaštite vitalnog interesa entiteta od članova Predsjedništva BiH. Tu SNSD – SDS i SDA nemaju isti stav.
Neslaganja između predstavnika ovih stranaka još su veća kada je u pitanju Dom naroda PSBiH. Za SNSD – SDS on treba da se proširi sa 15 na 18 članova i to za dva predstavnika iz reda nacionalnih manjina i neopredijeljenih iz FBiH i jednog iz RS-a. Po njihovom prijedlogu, ostalo bi da se i dalje bira po pet Bošnjaka i Hrvata iz FBiH (u Domu naroda PFBiH) i pet Srba iz RS-a (u NSRS) kada su u pitanju konstitutivni narodi.
S druge strane, SDA predlaže proširenje Doma naroda PSBiH sa 15 na 21 člana i to povećanjem broja predstavnika iz konstitutivnih naroda za po jednog delegata, te tri iz reda ostalih (dva iz FBiH i jedan iz RS-a). Time bi se, smatraju u SDA, osiguralo da se iz FBiH, osim po pet Bošnjaka i Hrvata, biraju i dva predstavnika Srba, a iz RS-a četiri predstavnika srpskog naroda, te po jedan Bošnjak i Hrvat.
– Očekujemo djelomičnu podršku za naš prijedlog amandmana na Ustav BiH, jer ona, u svakom slučaju, neće biti dovoljna da bi se ušlo u proceduru njihovog usvajanja u Parlamentu BiH. Potrebno je još političke volje i kompromisa kako bi se iznašlo najkvalitetnije rješenje. Cijenimo kako je naš prijedlog amandmana na Ustav BiH najbolja osnova za to, naveo je za Oslobođenje član Ustavnopravne komisije iz SNSD-a Lazar Prodanović.
On je kazao kako za njih nisu prihvatljivi amandmani SDA, jer predviđaju veći obim proširenja Doma naroda PSBiH, te da se oni u RS-u umjesto u Narodnoj skupštini, biraju u Vijeću naroda tog entiteta. U SNSD-u cijene da je proširenje Doma naroda PSBiH za tri delegata (dva iz FBiH i jedan iz RS-a) najprihvatljivije rješenje.
Dvije izborne jedinice
Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, SNSD ne želi ni da čuje o uvođenju sistema posrednog (u Parlamentu) načina izbora, bar u RS-u.
– Mi smo za direktan izbor, na izborima. Kada je u pitanju FBiH, podržavamo sistem uvođenja dvije izborne jedinice ili neki drugi model za koji postoji suglasnost političkih predstavnika u tom entitetu, naveo je Prodanović.
Članovi SDA u Ustavnopravnoj komisiji glasat će za prijedloge amandmana svoje stranke, a protiv onih SNSD-a i SDS-a.
– Ima tu dosta sličnosti između prijedloga, ali pojedini detalji koji su jako važni kada su u pitanju amandmani na Ustav BiH, koji imaju specifičnu težinu, a sa kojim se ne slažemo, bit će opredjeljenje zbog kojih nećemo podržati rješenja SNSD-a i SDS-a, naglasio je Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH.
Član Komisije Mate Franjičević (HDZBiH) potvrdio je će biti protiv oba prijedloga amandmana na Ustav BiH.
– U ovoj formi niti jedan prijedlog nije prihvatljiv jer ne osigurava jednakopravnost hrvatskog naroda da bira svoje legitimne predstavnike prvenstveno u Predsjedništvo BiH. Mislimo kako na ovom važnom pitanju, izmjenama Ustava BiH, treba još truda uz pretpostavku da je moguće doći do konsenzusa ključnih stranaka. Ako to nije moguće, onda se treba raditi na rješenjima koja imaju najveći stupanj suglasnosti, ocijenio je Franjičević, te naveo kako očekuje da se pitanje provedbe implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava tretira u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma PSBiH od 6. decembra 2012, kada je ocijenjeno da će se o tome ozbiljnije raspravljati na posebnom zasjedanju uz tretiranje svih prijedloga.
KOMENTARI