Šta za nas predstavlja fenomen »kladionica«?
Mjesto za zabavu, druženje, izvor prihoda, porok, bijeg od stvarnosti, ljubav ili nešto potpuno drugo! Povod vjerovatno ovisi o pojedincu. No, ono što su kladionice uspjele za kratko vrijeme, mnoga kina, pozorišta i muzeji nisu za dvadeset godina. Okupiti velik broj vjernih igrača, ljubitelja adrenalina. Mjesto gdje su mladi, njihovi očevi, majke postali jedno i ravnopravno. Mjesto gdje su političari, doktori, bankari, pekari, konobari postali jedno. Uspjela je kladionica spojiti ogorčeno stanovništvo, s trunkom nade, da će baš njega potrefit sreća da će preko noći »postati milioner« i riješiti se svih dunjajlučkih muka.
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH živi 2.371.603 osobe. Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, u većem bh. entitetu trenutno radi 2.355 kladionica. Što bi značilo da na oko 1.000 stanovnika dolazi jedna kladionica. Slična situacija je i u Republici Srpskoj.
Mali grad poput Sanskog Most, broji čak osamnaest kladionica, od tog u centralnom dijelu grada 10. Nedavno je otvoreno još nekoliko, tako da je broj kladionica i veći. Prosječna dnevna uplata iznosi više od 2.500 KM, po kladionici.
Posljednja istraživanja su pokazala da u igre na sreću »vjeruje« svaki peti stanovnik u Bosni i Hercegovini. Ironično je to, da prema podatcima Svjetske banke u BiH na 1.000 stanovnika dolazi po 1,9 ljekara. Kako onda da ocjenimo naše zdravstvo?
»Nažalost«, ipak nismo prvi na listi po broju kladionica, i ako u državi ne postoji zakon o ograničenju broja uplatnih mjesta.
Kada su u pitanju prihodi od kladionica, promet koji FBiH prikuplja po osnovi naplata naknade za licence, iznosi oko 3,5 miliona KM na godišnjem nivou, bez poreza. To plaćaju kladionice kako bi imale licencu.
Prema procjenama Centra civilnih inicijativa (CCI), FBiH prikuplja jednokratnu naknadu za izdavanje koncesija oko 14.800.000 KM od lutrijskih, elektronskih, kladioničkih igara, igara u kasinima, igara na automatima i internet igara na sreću. Po osnovu poreza i naknada, inkasira se približno 30 miliona KM na godišnjem nivou.
Da li se igrači pitaju, gdje i kome odlazi sav taj (njihov) novac. Mi se pitamo, da li je otvoriti kladionicu, jedina isplativa investicija u Bosni i Hercegovini. Prema svim istraživanjima se pokazalo da izgleda jeste.
Uposlenice (u većini slučajeva s visokim stepenom obrazovanja i mlade žene), primorane su dvanaest sati, mjenjati i uklopiti različite uloge, od trgovca, prodavača, ekonomiste, psihologa, komercijaliste, konobara itd.
Sve u svemu, profiti, zarada i broj kladionica iz dana u dan raste. Bude li se nastavilo istim tempom, prvo mjesto na listi nam neizostaje..
KOMENTARI