Tek 30 parova usvojilo dijete prošle godine u FBiH

HomeVijestiBiH

Tek 30 parova usvojilo dijete prošle godine u FBiH

(Pre)teške torbe za leđa školarca

“U svom srcu jednostavno znate da ste baš vi izabrani za tu ulogu”.

Upravo ovako Lana Lekić, sagovornica portala Radiosarajevo.ba, možda i najbolje opisuje sam proces usvojenja koji je prošla tri puta u Bosni i Hercegovini.

Ova majka, poslovna žena, heroina – s mužem je, nakon rođenja sina, usvojila troje djece. A upravo njihov način života nas je motivisao da pitamo kako je tekao ovaj proces, koje su bile poteškoće, te kako je izgledala njihova komunikacija.

Njena želja za ovakvom pomoći mališanima rodila se još tokom studiranja, tačnije volontiranja u organizacijama. Tu je provodila vrijeme sa djecom bez roditeljskog staranja – kada je shvatila koja je njena želja: spasiti barem jedno dijete života bez ljubavi i zagrljaja.

“Na taj čin smo se odlučili i prije zasnivanja bračne zajednice, a papire za usvojenje podnijeli nakon rođenja prvog sina”, navodi Lana.

Pojašnjava da svi koji se odluče na ovaj korak, osim roditeljske brige, imaju još jednu, a ona je:

Hoće li uspjeti pružiti dovoljno ljubavi, sigurnosti svom djetetu. Mi smo se prilagođavali polako, dan po dan. Veliko je to iskustvo, i veliki izazov”.

A kada je riječ o problemima s kojima su se susretali tokom same procedure, Lana iskreno za Radiosarajevo.ba kaže da bi cijeli sistem – trebalo graditi ispočetka kako bi se olakšalo potencijalnim usvojiteljima.

“Morao bi postojati jedinstveni uvid u status djece bez roditeljskog staranja na cijeloj teritoriji BiH. Morali bi zakoni biti na strani djeteta, zakon koji bi omogućio da dijete u što kraćem roku dobije mogućnost da živi u porodici. Morali bi socijalni radnici tu problematiku uzimati kao prioritet. Nažalost, i oni su opterećeni raznim drugim temama, tako da proces traje”, pojasnila je Lana.

Lana je jedna od rijetkih osoba u BiH koja je javno govorila o usvajanju djece, a i sama kaže da je teško pričati o ovako osjetljivim temama, posebno onim koji su vezani za djecu.

“Međutim, ja sam shvatila da djeca u domu nemaju glas i da bi svaki usvojitelj i hranitelj trebao izaći i pričati o tome. U javnost, naime, dospiju samo neki ekstremno loši slučajevi, i po tome ono dobija negativan predznak. Djeca se etiketiraju, roditelje gledaju sa stavom ‘šta vam je to trebalo’. I upravo jedna ovakva priča koju mi pričamo treba biti motivacioni faktor svima koji imaju gomilu ljubavi da se odvaže na taj korak”, rekla je Lana.

Iako neki parovi pri usvojenju odluče se za traženje djeteta određenih godina, a pri tome mislimo na mlađe godine, Lana, baš poput prave majke i heroine koju gledamo u filmovima, kaže da se treba voditi samo jednim faktorom – a to je ljubav.

“Ljubav djeteta koje je svjesno vašeg  čina, djeteta koje je  svjesno vaše ljubavi je nemjerljiva. Nema tu koji je uzrast djeteta dobar ili manje dobar za vas. Vodite se srcem i ono će vam reći sve. Nema tu velikih riječi i velike  filozofije. U svom srcu, jednostavno, znate da ste baš vi izabrani za tu ulogu”, zaključila je Lana za portal Radiosarajevo.ba.

Dobna granica za usvajanje 45 godina

O temi usvajanja razgovarali smo i sa koordinatoricom za pedagoške poslove Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo Silvom Španjić koja je rekla kako godišnje ova ustanova dobije između 30 i 50 zahtjeva za usvajanjem.

Dobna granica usvojitelja za podnošenje ovog zahtjeva je do 45 godina.

A na pitanje koliko njih se realizuje, Španjić odgovara:

“Zavisno – u nekim godinama se desi da imamo sedam do osam usvojenja, a u nekima tri do četiri. Bitno je da u svakoj godini imamo nekoliko realizovanih“.

Zakonski uslovi za usvojenje su da je par u bračnoj ili vanbračnoj zajednici (koja se mora sudski dokazati da žive zajedno pet ili više godina), zatim osnovni materijalni uslovi za život – te u ovom slučaju ne moraju nužno oboje raditi, posjedovanje stambene jedinice koja može zadovoljiti potrebe djeteta, a tu su i zdravstveni uslovi – ljekarsko uvjerenje, te, naravno dokaz o nekažanjavanju i da se protiv para ne vodi krivični postupak, dokazi o novčanim primanjima.

“Bitno je napomenuti da ovo nije potrebno na samom početku, kada se preda zahtjev, ali kasnije je neophodno“, navela je Španjić.

Kada je riječ o procedurama za usvojenje, naša sagovornica pojašnjava:

“Odvija se tako da se odabere više potencijalnih usvojitelja, te se zovnu na razgovor, daje se ocjena podobnosti i onda se na osnovu toga i poznavanja porodice, ocjenjuje šta je za to dijete najbolje“.

Parovi imaju i mogućnost da napišu svoje želje: uzrast djeteta, pol, …

Španjić napominje kako Služba za usvojenje pazi i da parovi koji su blizu dobne granice od 45 godina usvoje prije dijete, kako ne bi prešli zakonski rok za usvojenje.

Period adaptacije za dijete i porodicu: Šest mjeseci

Ukoliko Služba procijeni da je neka porodica u krizi, tačnije ako postoje male šanse da se porodica promijeni – bez obzira da li se radi o nekom zdravstvenom stanju, socijalnoj kategoriji, problemu ponašanja i slično, dolazi do oduzimanja djeteta. Djeca tada borave u Domu Bjelave, SOS dječijem selu ili nekom drugom domu, a u interesu djeteta je, kako napominje naša sagovornica, da živi u svojoj porodici.

“Ako se porodica neće promijeniti – Služba je obavezna da daju pristanak o slanju djeteta na usvojenje, ako se ništa ne mijenja u toj porodici. Međutim, ako taj roditelj pita za dijete ili ode jednom u nekoliko mjeseci da ga vidi – računa se kao da brine o djetetu: zakon je ovdje dosta fleksibilan u korist roditelja, a na štetu djece“, dodala je Španjić.

U svakom domu postoji čitav stručni tim ljudi koji rade na usvajanju: pedagozi, socijalni radnici, psiholozi i pravnici, a u Centru za socijalni rad također postoji tim ljudi na istim funkcijama koji se bave ovim procesom.

Dijete prvo odlazi na period adaptacije u porodicu od šest mjeseci. Za to vrijeme, tim ljudi odlazi u tu porodicu svakih 15 dana i provodi vrijeme s njima. Tako provjeravaju kako se dijete adaptira, da li usvojiteljima treba pomoć, …

“Rijetko, ali dešava se da ta adaptacija ne uspije“, napominje Španjić.

Ukoliko se djeca i potencijalni usvojitelji u tom periodu “pronađu”, Služba piše svoje mišljenje i tek onda počinje zakonska procedura usvojenja.

Institucija ne može zamijeniti ljubav roditelja, uprkos trudu

“Sva ta djeca koja žive u instituciji, ona su po emocionalnom razvoju više sklona ponašanju djece mlađeg uzrasta jer su željni ljubavi. Dešavalo se da su ljudi, u našem ili drugom kantonu, dobili djecu iz naših službi koja su imala sedam ili više godina te koji su poslije bili jako zadovoljni zbog izbora. Jer, ta djeca se sjećaju svog traumatičnog puta i iz tog lošeg iskustva, znaju prepoznati ono što je njihovo te pokazuju mnogo ljubavi. Zahvalni su. Mi kada vidimo slike te djece kod udomitelja, ta djeca jednostavno procvjetaju – promijene se, jer dobiju što nisu imali”, pojasnila je Španjić.

Ona napominje da su ovi mališani imali insitituciju, ali da to ne može zamijeniti pravu ljubav mame i tate.

„Imamo slučajeve mlađih parova od 30-ak godina koji su uzeli djecu stariju od sedam, osam godina i bili prezadovoljni”, napomenula je Španjić.

Pozitivno je i da ljudi iz drugih kantona mogu, na primjer, predati zahtjev za usvojenjem u KS i obrnuto.

“Imamo jako veliki broj ljudi iz drugih kantona, ali i drugih zemalja. Za usvojenje djeteta i odlazak u drugu zemlju, potrebno je odobrenje federalnog ministra socijalnog rada – pa on procjenjuje da li je to djetetov najbolji interes“, pojasnila je naša sagovornica.

Tako potencijalni usvojitelj, recimo iz Sarajeva, može poslati i na 50 adresa – širom BiH, zahtjev za usvojenjem, prepreka nema, te mogu dobiti poziv iz, na primjer, Bihaća.

Koliko je bilo zahtjeva 2021. godine za usvajanjem?

Iz Federalnog ministarstva socijalne zaštite za portal Radiosarajevo.ba napomenuli su kako usvojenje, prema zakonu, može biti potpuno i nepotpuno.

“Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine života, a nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene18. godine života, a može se realizovati ako je u interesu usvojenika”, naveli su iz Ministarstva.ž

“Uspostavljenje jedinstvenog registra podataka na nivou Federacije Bosne i Hercegovine nije propisano Zakonom. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike jednom godišnje prikuplja podatke o usvojenoj djeci na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema nepotpunim podacima kojima raspolaže ovo ministarstvo, dobijenim od centara za socijalni rad, kao nadležnih organa starateljstva, u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2021. godini usvojeno je 30 djece, evidentirano 1011 potencijalnih usvojilaca, a djece koja ispunjavaju zakonom propisane uvjete za usvojenje 56”, navodi se u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: 0