instant fap

Teško je vjerovati u sporazum SDP-a i HDZ-a

Stručnjak za evropske integracije i balkanska pitanja, politički analitičar i bivši viši savjetnik za vanjsku politiku u SDP-u Reuf Bajrović, istakao je kako mu je teško vjerovati u najave dva HDZ-a “da bi SDP pristao na to da glas naprimjer, Bošnjaka u Stocu vrijedi desetak puta manje od glasa Hrvata u Stocu. Ili da glas Hrvata u Ljubuškom vrijedi nekoliko puta više nego glas Hrvata u Sarajevu”.

Bajrović tvrdi da je od samog osnivanja, suština SDP-ovog političkog djelovanja u odbijanju da se uvede gradacija u prava građana na osnovu dijela teritorije u kojem žive i pogotovo njihove etničke pripadnosti.

“Očekujem od SDP-a, kao što to očekuje i većina njihovih birača, da ostanu dosljedni principima zbog kojih su i dobili glasove na prethodnim izborima. Uvođenje različite vrijednosti glasa prema etničkoj pripadnosti je bila politička platforma HDZ-ova. SDP je bio glavni oponent takvih ideja”, napominje Bajrović.

EU nije pokazala spremnost

On je poručio da presuda u slučaju Sejdić-Finci izričito traži da se zaštite građani koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda kao grupa koja je diskriminisana i nigdje se ne spominje da se mijenja položaj bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

Bajrović tvrdi da EU do sada u BiH nije pokazala spremnost da djeluje u skladu sa svojim proklamovanim vrijednostima.

On je podsjetio da je presuda u slučaju Sejdić-Finci donesena od strane suda koji je organ Vijeća Evrope, ne Evropske unije.

“Kada bi ovaj sporazum zaista imao većinu u parlamentu ne mogu da zamislim kako bi Vijeće Europe moglo prihvatiti ovo “rješenje”. Ovih dana već čujemo najave Derve Sejdića da bi se na ovakvo “rješenje” zasigurno opet žalio Europskom sudu”, pojasnio je Bajrović.

Rezultati popisa

“Svima je jasno da bi to onda značilo da je pitanje o etničkoj pripadnosti obavezujuće, iako to prema trenutno važećim normama nije slučaj. Rezultati popisa bi imali direktne implikacije na ustav države, što je suprotno sadašnjim ustavima entiteta koji se vežu za 1991. zbog činjenice da je u BiH počinjen genocid i etničko čišćenje”, ističe Bajrović.

Ipak on upozorava da ukoliko ova rješenja budu usvojena, bojkot popisa kojim prijeti civilno društvo se nameće kao jedini način borbe protiv konačnog vezivanja etničke pripadnosti za određeni dio teritorije.

KOMENTARI