instant fap
NaslovnicaBiH

Troši li se novac iz budžeta u prave svrhe?

Troši li se novac iz budžeta u prave svrhe?

U BiH registrovano blizu 12.000 nevladinih organizacija, od kojih, navodno, tek stotinu njih aktivno radi • Prijedlogu zakona o udruženjima BiH protive se iz RS-a.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 10. sjednici održanoj 12. juna 2012. godine, utvrdilo je prijedlog zakona o udruženjima BiH ili nevladinih organizacija te zaključilo da se on uputi Parlamentarnoj skupštini BiH.

Nacrt zakona, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH, želi urediti pravni položaj svih udruženja, počevši od njihovog prestanka postojanja, brisanja iz Registra udruženja, kao i niz drugih pitanja od značaja za njihov rad, a koja su u skladu sa ovim zakonom na nivou BiH.

Sportska i boračka udruženja na vrhu

Ciljevi udruženja kao samostalnih, slobodnih i neprofitnih organizacija ne smiju uključivati prikupljanje sredstava za kandidate, odnosno finansiranje političkih stranaka, a što se tiče finansiranja samih udruženja, sredstva bi se, kao i do sada, trebala osiguravati u budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH na osnovu provedenog javnog konkursa.

Rezultati istraživanja u segmentu javnog finansiranja nevladinog sektora u BiH u posljednje dvije godine pokazuju da su do sada sportska i boračko-invalidska udruženja dobivala najviše sredstava, a nezvaničan je podatak da je u BiH registrovano blizu 12.000 nevladinih organizacija, od kojih, navodno, tek stotinu njih aktivno radi, odnosno sprovodi svoje ciljeve u djela.

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) krajem svake godine podnese izvještaj o radu udruženja, a analize rada programa NVO-a u posljednje dvije godine govore da gotovo 20 posto vladinih institucija ne provodi analize rezultata rada, kao ni utroška sredstava, dok njih 35 posto provodi isključivo financijsku analizu.

Cifre koje zahtijevaju preciznost

Direktorica Centra Aida Daguda smatra da ovom segmentu nedostaje više transparentnosti te je neophodno raditi na uređivanju procesa dodjele sredstava od Vladinog sektora, odnosno da se tačno zna kuda ide novac iz budžeta i da li projekti za koje se troši donose konkretne rezultate.

Podatak iz prošle godine govori da je iz budžeta BiH za rad nevladinog sektora izdvojeno više od 100 miliona maraka, a menadžer projekta CPCD-a Slaviša Prorok kaže da upravo te cifre zahtijevaju mnogo više preciznosti i odgovora na pitanja: ko, kako, koliko i kome.

– Mi smo uputili Ministarstvu pravde amandmane na ovaj prijedlog zakona, od kojih je prihvaćen samo jedan. Napravili smo i pravne propise koji su jedni od najboljih u Evropi, a koji služe za konsultacije ovog ili onog obima kako bi zakoni koji dolaze pred Parlament BiH bili što precizniji. U susjednoj Hrvatskoj ovaj zakon je jako dobro regulisan, jer oni imaju ured pri Vladi koji se bavi nevladinim sektorom. Kod nas je, kao i većina stvari, to dosta neuređeno i loše napravljeno, tako da preciznih podataka nemamo, ističe Prorok.

On je napomenuo da bi krajem ove godine trebao biti prezentiran izvještaj o radu NVO-a iz 2011, a na osnovu kojih bi vidjeli da li se stanje popravilo u odnosu na 2010. godinu.

Utvrditi donatore i finansijere

Inače, na posljednjoj sjednici državnog Parlamenta, održanoj 6. septembra, na kojoj je razmatran prijedlog zakona o udruženjima BiH, zastupnici iz Republike Srpske su bili protiv ovog prijedloga, dajući obrazloženje da ni ovim prijedlogom nije adekvatno regulisano finansiranje nevladinih udruženja.

– Mi zahtijevamo da se zna tačno ko su donatori i finansijeri NVO-a, a to će se postići tako što će se utvrditi izvještaji u kojima precizno stoji kako se troše novčana sredstva za ovaj sektor, kaže Lazar Prodanović, zastupnik SNSD-a.

S tim u vezi, u prijedlogu zakona o udruženjima BiH, u članu 35, stav 4, stoji da udruženja koja su iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza dobila sredstva za realizovanje programa od javnog interesa, trebaju najmanje jedanput godišnje učiniti dostupnim javnosti izvještaj o svom radu te obimu i načinu stjecanja i korištenja sredstava na način propisan statutom udruženja, te taj izvještaj obavezno dostavljati davaocu sredstava.

Dosadašnji izvještaji su, naime, pokazali da većina nevladinih udruženja nije ispunjavala ovu dužnost, niti da su Vladine institucije obuhvatile sva udruženja, provodile analize i podnosile izvještaje dostupne javnosti.

KOMENTARI